Normal view MARC view ISBD view

Banija i (a ne ili) Banovina: dvije pojavnosti jednog geografskog prostora / Lončar, Sanja.

By: Lončar, Sanja, etnologinja.
Material type: materialTypeLabelArticleDescription: 20-21.Other title: Banija and (not or) Banovina: two appearances of one geographic area [Naslov na engleskom:].Subject(s): 6.08 | Banija, Banovina, promjena imena, interpretacija povijesti, baština hrv | Banija, Banovina, change of the name, interpretation of history, heritage engOnline resources: Click here to access online In: 12. Hrvatsko-slovenske etnološke paralele. Znanstveno-stručni skup. Ponovno iscrtavanje granica: transformacije identiteta i redefiniranje kulturnih regija u novim političkim okolnostima (23.-25.09.2012. ; Duga Resa, Hrvatska) 12. Hrvatsko-slovenske etnološke paralele. Znanstveno-stručni skup. Ponovno iscrtavanje granica: transformacije identiteta i redefiniranje kulturnih regija u novim političkim okolnostima str. 20-21Summary: Najavljena regionalna podjela Hrvatske potaknula je rasprave oko redefiniranja granica postojećih regija, njihovog statusa, budućih regionalnih, tj. administrativnih središta, kao i rasprave oko propitivanja temelja (izgradnje) njihovih identiteta. Postavlja se pitanje što se usporedno događa u onim regijama Hrvatske koje, zbog brojnih „otvorenih“ pitanja i problema (depopulacije, etničkih odnosa, odnosa prema povijesnim događanjima i baštini, neznatnog ekonomskog i gospodarskog razvoja itd.), još uvijek nisu uspostavile stabilnost unutar svojih granica niti izgradile sliku i strategiju kojima se predstavljaju i traže svoje mjesto u budućoj regionalnoj podjeli Hrvatske. Regije, tj. pojedina granična područja Hrvatske koja su kroz 20. st. u nekoliko navrata (a posebno 1990-ih) bila poprišta ratnih sukoba i razaranja, trauma, stradanja i migracija stanovništva, još su uvijek, s brojnih aspekata, „problematične“ ili „prijeporne“ te u javnom diskursu „prešućivane“. Na primjeru Banije ili Banovine, regije smještene u Središnjoj Hrvatskoj, autorica prati promjene identiteta vidljive u javnom diskursu i praksama (postojećeg i odseljenog) stanovništva. Pokazuje kako su se promjenama političkih okolnosti (posebno od 1990-ih godina do suvremenosti) stvarale i mijenjale (dominantne) naracije o regiji te kako se mijenjalo postupanje s (materijalnom) baštinom u regiji. Autorica pritom prati promjene u imenovanju regije, interpretiranju pojedinih povijesnih događaja, pridavanju značenja pojedinim lokalitetima i njihovom posvajanju, kao i (etničkom ili vjerskom) „označavanju“, uništavanju, obnavljanju ili stvaranju (materijalne) baštine. Postavlja pitanja: u kojim se okolnostima i na koje načine odvija ovakvo raslojavanje i preslojavanje, odnosno naizmjenično ili usporedno oživljavanje različitih interpretacija povijesti i suvremenosti jedne regije, te time ujedno iscrtavanje njenih simboličkih i fizičkih granica? Možemo li ovdje govoriti o (barem) dvije, značenjski i materijalno, različite pojavnosti istog geografskog prostora: Baniji i Banovini (a ne Baniji ili Banovini)?
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Najavljena regionalna podjela Hrvatske potaknula je rasprave oko redefiniranja granica postojećih regija, njihovog statusa, budućih regionalnih, tj. administrativnih središta, kao i rasprave oko propitivanja temelja (izgradnje) njihovih identiteta. Postavlja se pitanje što se usporedno događa u onim regijama Hrvatske koje, zbog brojnih „otvorenih“ pitanja i problema (depopulacije, etničkih odnosa, odnosa prema povijesnim događanjima i baštini, neznatnog ekonomskog i gospodarskog razvoja itd.), još uvijek nisu uspostavile stabilnost unutar svojih granica niti izgradile sliku i strategiju kojima se predstavljaju i traže svoje mjesto u budućoj regionalnoj podjeli Hrvatske. Regije, tj. pojedina granična područja Hrvatske koja su kroz 20. st. u nekoliko navrata (a posebno 1990-ih) bila poprišta ratnih sukoba i razaranja, trauma, stradanja i migracija stanovništva, još su uvijek, s brojnih aspekata, „problematične“ ili „prijeporne“ te u javnom diskursu „prešućivane“. Na primjeru Banije ili Banovine, regije smještene u Središnjoj Hrvatskoj, autorica prati promjene identiteta vidljive u javnom diskursu i praksama (postojećeg i odseljenog) stanovništva. Pokazuje kako su se promjenama političkih okolnosti (posebno od 1990-ih godina do suvremenosti) stvarale i mijenjale (dominantne) naracije o regiji te kako se mijenjalo postupanje s (materijalnom) baštinom u regiji. Autorica pritom prati promjene u imenovanju regije, interpretiranju pojedinih povijesnih događaja, pridavanju značenja pojedinim lokalitetima i njihovom posvajanju, kao i (etničkom ili vjerskom) „označavanju“, uništavanju, obnavljanju ili stvaranju (materijalne) baštine. Postavlja pitanja: u kojim se okolnostima i na koje načine odvija ovakvo raslojavanje i preslojavanje, odnosno naizmjenično ili usporedno oživljavanje različitih interpretacija povijesti i suvremenosti jedne regije, te time ujedno iscrtavanje njenih simboličkih i fizičkih granica? Možemo li ovdje govoriti o (barem) dvije, značenjski i materijalno, različite pojavnosti istog geografskog prostora: Baniji i Banovini (a ne Baniji ili Banovini)?

Projekt MZOS 130-1300855-3477

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha