Normal view MARC view ISBD view

Rodne razlike u provođenju slobodnog vremena i kvaliteta bračnih odnosa / Huić, Aleksandra ; Kamenov, Željka ; Jelić, Margareta ; Huston, Ted.

By: Huić, Aleksandra.
Contributor(s): Huston, Ted [aut] | Jelić, Margareta [aut] | Kamenov, Željka [aut].
Material type: ArticleArticleDescription: 59-59 str.Other title: Gender differences in leisure time and quality of marital relations [Naslov na engleskom:].Subject(s): 5.06 | slobodno vrijeme, rodne razlike, bračni parovi, kvaliteta braka hrv | leisure time, gender differences, married couples, quality of marriage eng In: 20. godišnja konferencija hrvatskih psihologa Psihološki aspekti suvremene obitelji, braka i partnerstava (07. - 10. 11. 2012. ; Dubrovnik, Hrvatska) 20. godišnja konferencija hrvatskih psihologa Psihološki aspekti suvremene obitelji, braka i partnerstava Knjiga sažetaka str. 59-59Brajša Žganec, Andreja ; Lopižić, Josip ; Penezić, ZvjezdanSummary: Rodne razlike u načinima provođenja slobodnog vremena pokazuju kako se muškarci više od žena bave sportom i drugim fizičkim aktivnostima, hobijima te surfanjem Internetom i igranjem kompjuterskih igrica. Žene se više od muškaraca bave kulturnim aktivnostima poput čitanja knjiga, odlazaka u kazalište, te svoje vrijeme provode u druženju s prijateljima. Iako brak i zajednički život ograničavaju načine na koje pojedinci mogu provoditi svoje slobodne vrijeme, dosadašnja istraživanja ukazuju da zajedničko provođenje slobodnog vremena i bavljenje istim aktivnostima dovodi do većeg zadovoljstva brakom. S obzirom da su načini provođenja slobodnog vremena određeni i kulturalnim normama, glavni cilj ovog rada bio je ispitati koji su tipični načini na koje muževi i žene u Hrvatskoj provode svoje slobodno vrijeme, te koje aktivnosti rade samostalno a koje zajednički. Također smo željeli ispitati na koji način je zajednički provedeno slobodno vrijeme povezano sa zadovoljstvom brakom, intenzitetom ljubavi koju supružnici osjećaju te socio-emocionalnom klimom u braku. Dodatni cilj bio je ispitati hoće li spomenuti obrasci povezanosti biti isti i za muževe i za žene. U istraživanju je sudjelovalo 302 hrvatska bračna para u dobi od 20 do 82 godine starosti. Duljina braka kreće se od jednog mjeseca do 57 godina. Uzorak je heterogen s obzirom na obrazovanje i mjesto stanovanja sudionika. Primijenjene su Skala ljubavi (Braiker i Kelley, 1979), Inventar pokazivanja naklonosti, antagonizma i seksualnih odnosa (Huston, Kamenov i Huić, 2010), Lista načina provođenja slobodnog vremena (Huston, Kamenov i Huić, 2010) te globalna mjera zadovoljstva brakom. Iako su tipične aktivnosti kojima se muževi i žene samostalno bave u svoje slobodne vrijeme slične, ipak su utvrđene neke specifične aktivnosti tipične za ženski odnosno muški spol. Sukladno drugim istraživanjima, sudionici izvještavaju o više samostalnog nego zajednički provedenog slobodnog vremena, pri čemu muškarci izvještavaju o više slobodnog vremena nego žene. Količina zajednički provedenog slobodnog vremena značajno je povezana s većim zadovoljstvom brakom, većim intenzitetom ljubavi prema supružniku, češćim pokazivanjem naklonosti (češćom pozitivnom komunikacijom), rjeđom negativnom komunikacijom (antagonizmom) te češćim seksualnim odnosima. Međutim, nalazi pokazuju kako nije svejedno koje aktivnosti će supružnici odabrati za zajedničko provođenje slobodnog vremena. Također, obrasci povezanosti između pojedinih aktivnosti i kriterija kvalitete bračnog odnosa donekle su rodno specifični. Razmotrene su i implikacije dobivenih nalaza za savjetodavni rad s bračnim parovima.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Rodne razlike u načinima provođenja slobodnog vremena pokazuju kako se muškarci više od žena bave sportom i drugim fizičkim aktivnostima, hobijima te surfanjem Internetom i igranjem kompjuterskih igrica. Žene se više od muškaraca bave kulturnim aktivnostima poput čitanja knjiga, odlazaka u kazalište, te svoje vrijeme provode u druženju s prijateljima. Iako brak i zajednički život ograničavaju načine na koje pojedinci mogu provoditi svoje slobodne vrijeme, dosadašnja istraživanja ukazuju da zajedničko provođenje slobodnog vremena i bavljenje istim aktivnostima dovodi do većeg zadovoljstva brakom. S obzirom da su načini provođenja slobodnog vremena određeni i kulturalnim normama, glavni cilj ovog rada bio je ispitati koji su tipični načini na koje muževi i žene u Hrvatskoj provode svoje slobodno vrijeme, te koje aktivnosti rade samostalno a koje zajednički. Također smo željeli ispitati na koji način je zajednički provedeno slobodno vrijeme povezano sa zadovoljstvom brakom, intenzitetom ljubavi koju supružnici osjećaju te socio-emocionalnom klimom u braku. Dodatni cilj bio je ispitati hoće li spomenuti obrasci povezanosti biti isti i za muževe i za žene. U istraživanju je sudjelovalo 302 hrvatska bračna para u dobi od 20 do 82 godine starosti. Duljina braka kreće se od jednog mjeseca do 57 godina. Uzorak je heterogen s obzirom na obrazovanje i mjesto stanovanja sudionika. Primijenjene su Skala ljubavi (Braiker i Kelley, 1979), Inventar pokazivanja naklonosti, antagonizma i seksualnih odnosa (Huston, Kamenov i Huić, 2010), Lista načina provođenja slobodnog vremena (Huston, Kamenov i Huić, 2010) te globalna mjera zadovoljstva brakom. Iako su tipične aktivnosti kojima se muževi i žene samostalno bave u svoje slobodne vrijeme slične, ipak su utvrđene neke specifične aktivnosti tipične za ženski odnosno muški spol. Sukladno drugim istraživanjima, sudionici izvještavaju o više samostalnog nego zajednički provedenog slobodnog vremena, pri čemu muškarci izvještavaju o više slobodnog vremena nego žene. Količina zajednički provedenog slobodnog vremena značajno je povezana s većim zadovoljstvom brakom, većim intenzitetom ljubavi prema supružniku, češćim pokazivanjem naklonosti (češćom pozitivnom komunikacijom), rjeđom negativnom komunikacijom (antagonizmom) te češćim seksualnim odnosima. Međutim, nalazi pokazuju kako nije svejedno koje aktivnosti će supružnici odabrati za zajedničko provođenje slobodnog vremena. Također, obrasci povezanosti između pojedinih aktivnosti i kriterija kvalitete bračnog odnosa donekle su rodno specifični. Razmotrene su i implikacije dobivenih nalaza za savjetodavni rad s bračnim parovima.

Projekt MZOS 130-1301422-1420

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//