Normal view MARC view ISBD view

Kratkoročno pamćenje u djece urednoga i djece oštećenoga sluha / Mildner, Vesna ; Dobrić, Arnalda ; Tomić, Diana.

By: Mildner, Vesna.
Contributor(s): Dobrić, Arnalda [aut] | Tomić, Diana [aut].
Material type: ArticleArticleDescription: str.Other title: Short-term memory in children with normal hearing and children with hearing loss [Naslov na engleskom:].Subject(s): 6.03 | kratkoročno pamćenje, djeca oštećena sluha, djeca urednoga sluha, apstraktne imenice, konkretne imenice hrv | short-term memory, children with hearing loss, children with normal hearing, abstract nouns, concrete nouns eng In: Simpozij povodom 80. godine života prof. dr. sc. Marije Pozojević-Trivanović (15.12.2012. ; Zagreb, Hrvatska)Summary: Podaci o razlikama između slušno oštećenih osoba i onih urednoga sluha na zadacima kojima se istražuje kratkoročno pamćenje vrlo su raznoliki. S jedne strane, nađeno je da osobe urednoga sluha pamte više brojeva i riječi, imaju bolju fonološku svijest i slično (vidjeti pregled u Koo i sur., 2008). S druge strane, neki autori tvrde da upravo potreba razumijevanja govora u teškim uvjetima, tj. uz slušno oštećenje, poboljšava kapacitet pamćenja kako bi se nadoknadili gubici u obradi (npr., Lyxell i sur., 2003). U svakom slučaju, pokazalo se da rezultati ovise o načinu prezentacije podražaja (vidno ili slušno), svojstvima podražaja (npr. konkretne nasuprot apstraktnim imenicama), dobi i mnogim drugim čimbenicima. Cilj je ovoga rada bio istražiti kratkoročno pamćenje u djece oštećena sluha koja pohađaju osnovnu školu (od 6. do 9. razreda ; N = 18) i usporediti rezultate s onima kontrolne skupine djece urednoga sluha izjednačene po dobi i razredu. Primijenjeno je nekoliko zadataka zapamćivanja riječi koji su se razlikovali po brzini prezentacije podražaja, odnosno vremenu između dva podražaja (1, 1, 5 i 2 sekunde), i po uputi djeci prema kojoj su vidno prezentirane riječi tijekom prezentacije trebali u sebi ponavljati ili ne. Istraživanje je provedeno u dva navrata – prvi put bez ponavljanja, drugi put s ponavljanjem, u razmaku od nekoliko dana. Bilo je 12 različitih lista s po 12 riječi u svakoj (po 6 lista u svakom mjerenju). U svakoj listi pola se riječi odnosilo na apstrakne a pojmove a pola na konkretne. Kategorije odjeće, hrane, dijelova tijela, namještaja, članova obitelji, životinja, raspoloženja i čuvstava bile su jednako zastupljene u svim listama. Rezultati su pokazali da je jedina dosljedna razlika između djece oštećena sluha i djece urednoga sluha u zapamćivanju apstraktnih odnosno konkretnih imenica. Naime, djeca urednoga sluha uspijevala su se prisjetiti značajno više konkretnih od apstraktnih riječi (kao što se iz literature moglo i očekivati) dok u djece oštećena sluha te razlike nije bilo.
List(s) this item appears in: Donacija prof. Milke Jauk-Pinhak
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Sažetak dostupan u CROSBI-ju (Hrvatska znanstvena bibliografija)

Podaci o razlikama između slušno oštećenih osoba i onih urednoga sluha na zadacima kojima se istražuje kratkoročno pamćenje vrlo su raznoliki. S jedne strane, nađeno je da osobe urednoga sluha pamte više brojeva i riječi, imaju bolju fonološku svijest i slično (vidjeti pregled u Koo i sur., 2008). S druge strane, neki autori tvrde da upravo potreba razumijevanja govora u teškim uvjetima, tj. uz slušno oštećenje, poboljšava kapacitet pamćenja kako bi se nadoknadili gubici u obradi (npr., Lyxell i sur., 2003). U svakom slučaju, pokazalo se da rezultati ovise o načinu prezentacije podražaja (vidno ili slušno), svojstvima podražaja (npr. konkretne nasuprot apstraktnim imenicama), dobi i mnogim drugim čimbenicima. Cilj je ovoga rada bio istražiti kratkoročno pamćenje u djece oštećena sluha koja pohađaju osnovnu školu (od 6. do 9. razreda ; N = 18) i usporediti rezultate s onima kontrolne skupine djece urednoga sluha izjednačene po dobi i razredu. Primijenjeno je nekoliko zadataka zapamćivanja riječi koji su se razlikovali po brzini prezentacije podražaja, odnosno vremenu između dva podražaja (1, 1, 5 i 2 sekunde), i po uputi djeci prema kojoj su vidno prezentirane riječi tijekom prezentacije trebali u sebi ponavljati ili ne. Istraživanje je provedeno u dva navrata – prvi put bez ponavljanja, drugi put s ponavljanjem, u razmaku od nekoliko dana. Bilo je 12 različitih lista s po 12 riječi u svakoj (po 6 lista u svakom mjerenju). U svakoj listi pola se riječi odnosilo na apstrakne a pojmove a pola na konkretne. Kategorije odjeće, hrane, dijelova tijela, namještaja, članova obitelji, životinja, raspoloženja i čuvstava bile su jednako zastupljene u svim listama. Rezultati su pokazali da je jedina dosljedna razlika između djece oštećena sluha i djece urednoga sluha u zapamćivanju apstraktnih odnosno konkretnih imenica. Naime, djeca urednoga sluha uspijevala su se prisjetiti značajno više konkretnih od apstraktnih riječi (kao što se iz literature moglo i očekivati) dok u djece oštećena sluha te razlike nije bilo.

Projekt MZOS 130-0000000-3096

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//