Normal view MARC view ISBD view

Kontekstualni faktori kao odrednice načina provođenja slobodnog vremena muškaraca i žena u bračnom odnosu / Huić, Aleksandra.

By: Huić, Aleksandra.
Material type: ArticleArticleDescription: 92-92 str.Other title: Contextal factors as determinants of married men and women's leisure time [Naslov na engleskom:].Subject(s): 5.06 | slobodno vrijeme, bračni parovi, kontekst hrv | leisure time, married couples, context engOnline resources: Elektronička verzija sažetka In: 21. Dani Ramira i Zorana Bujasa 11. - 13. 04. 2013 ; Zagreb, Hrvatska 21. Dani Ramira i Zorana Bujasa Sažeci priopćenja str. 92-92Kuterovac Jagodić, Gordana ; Erceg Jugović, Inja ; Huić, AleksandraSummary: Mnogobrojna istraživanja potvrdila su kako vrijeme provedeno u slobodnim aktivnostima pozitivno djeluje na našu fizičku i psihičku dobrobit. Osim pozitivnih učinaka samostalno provedenog slobodnog vremena, i vrijeme provedeno zajedno s osobom s kojom smo u intimnoj vezi odnosno braku ima pozitivne učinke. S više zajednički provedenog slobodnog vremena raste zadovoljstvo odnosom te pada rizik od prekida veze. Međutim, koliko slobodnog vremena imamo i kako ćemo ga provoditi ovisi o različitim kontekstualnim faktorima (npr. dobi, obrazovnom, radnom, socio-ekonomskom statusu i slično). Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi ulogu spomenutog konteksta u tome u kojoj mjeri će oženjeni muškarci i žene provoditi svoje slobodno vrijeme samostalno odnosno zajedno sa svojim partnerima. Osim već spomenutih faktora, za zajedničko vrijeme supružnika važno je i jesu li oboje zaposleni te u kojoj mjeri im se preklapa radno vrijeme, kao i imaju li djecu. Dodatno smo željeli istražiti hoće li ovi kontekstualni faktori imati isti efekt u Hrvatskoj i u Srbiji. Istraživanje je provedeno na 302 bračna para u Hrvatskoj i 440 bračnih parova u Srbiji. Čini se da slični faktori određuju samostalno provedeno slobodno vrijeme oženjenih muškaraca i žena u obje države. Muškarci, osobe do 35 godina, iznadprosječnog ekonomskog statusa iz gradova i većih mjesta te koje su u bračnom odnosu bez djece ili djeca više ne žive s njima, provode više vremena samostalno u odnosu na žene, starije osobe, one s prosječnim SES-om koji žive na selu i u manjim mjestima te one koji imaju djecu koja još uvijek žive s roditeljima. Suprotno očekivanjima, stupanj obrazovanja i radni status nisu se pokazali značajnima. Zajednički provedeno slobodno vrijeme bračnih partnera u Hrvatskoj ovisi samo o njihovoj dobi, imaju li djece i žive li ona s njima, dok se u Srbiji, osim ovih faktora, važnim pokazalo i jesu li sudionici u braku u kojem su oba supružnika zaposlena te u kojoj mjeri im se preklapa radno vrijeme.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Mnogobrojna istraživanja potvrdila su kako vrijeme provedeno u slobodnim aktivnostima pozitivno djeluje na našu fizičku i psihičku dobrobit. Osim pozitivnih učinaka samostalno provedenog slobodnog vremena, i vrijeme provedeno zajedno s osobom s kojom smo u intimnoj vezi odnosno braku ima pozitivne učinke. S više zajednički provedenog slobodnog vremena raste zadovoljstvo odnosom te pada rizik od prekida veze. Međutim, koliko slobodnog vremena imamo i kako ćemo ga provoditi ovisi o različitim kontekstualnim faktorima (npr. dobi, obrazovnom, radnom, socio-ekonomskom statusu i slično). Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi ulogu spomenutog konteksta u tome u kojoj mjeri će oženjeni muškarci i žene provoditi svoje slobodno vrijeme samostalno odnosno zajedno sa svojim partnerima. Osim već spomenutih faktora, za zajedničko vrijeme supružnika važno je i jesu li oboje zaposleni te u kojoj mjeri im se preklapa radno vrijeme, kao i imaju li djecu. Dodatno smo željeli istražiti hoće li ovi kontekstualni faktori imati isti efekt u Hrvatskoj i u Srbiji. Istraživanje je provedeno na 302 bračna para u Hrvatskoj i 440 bračnih parova u Srbiji. Čini se da slični faktori određuju samostalno provedeno slobodno vrijeme oženjenih muškaraca i žena u obje države. Muškarci, osobe do 35 godina, iznadprosječnog ekonomskog statusa iz gradova i većih mjesta te koje su u bračnom odnosu bez djece ili djeca više ne žive s njima, provode više vremena samostalno u odnosu na žene, starije osobe, one s prosječnim SES-om koji žive na selu i u manjim mjestima te one koji imaju djecu koja još uvijek žive s roditeljima. Suprotno očekivanjima, stupanj obrazovanja i radni status nisu se pokazali značajnima. Zajednički provedeno slobodno vrijeme bračnih partnera u Hrvatskoj ovisi samo o njihovoj dobi, imaju li djece i žive li ona s njima, dok se u Srbiji, osim ovih faktora, važnim pokazalo i jesu li sudionici u braku u kojem su oba supružnika zaposlena te u kojoj mjeri im se preklapa radno vrijeme.

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//