Normal view MARC view ISBD view

Korpusna analiza arhaizama u romanu Čudnovate zgode šegrta Hlapića / Cvikić, Lidija ; Aladrović Slovaček, Katarina ; Bekavac, Božo.

By: Cvikić, Lidija.
Contributor(s): Aladrović Slovaček, Katarina [aut] | Bekavac, Božo [aut].
Material type: materialTypeLabelArticleDescription: 27-28.Other title: Corpus analysis of the archaisms in The Brave Adventures of Lapitch [Naslov na engleskom:].Subject(s): korpusna analiza, arhaizmi, frekvencijski rječnik, dječji roman hrv | corpus analysis, archaisms, frequency dictionary, children's novel eng In: Od čudnovatog do čudesnog - 100 godina Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića (18.-20.4.2013. ; Slavonski Brod, Republika Hrvatska) Od čudnovatog do čudesnog - knjiga sažetaka str. 27-28Majhut, Berislav ; Narančić-Kovač, Smiljana ; Lovrić, SanjaSummary: Roman Čudnovate zgode šegrta Hlapića, osim posebnoga mjesta u povijesti hrvatske književnosti, ima i posebno mjesto u školskoj lektiri. Naime, prvi hrvatski dječji roman jedno je od prvih opsežnijih djela obavezne lektire s kojim se u susreću učenici osnovnoškolske dobi, ujedno i najstariji tekst koji učenici nižih razreda čitaju u izvorniku. Premda kod učenika dobro prihvaćen, rezultati istraživanja čitalačke pismenosti pokazuju odstupanja u čitanju ovoga teksta, od kojih većina nastaje na leksičkoj razini, što se objašnjava jezičnom arhaičnošću (Polak i Aladrović Slovaček, 2012). Cilj je ovoga rada istražiti arhaičnost jezika romana na leksičkoj i morfološkoj razini s pomoću suvremenih računalnolingvističkih alata. Korpusnom analizom teksta romana (izdanje 1913.) izradit će se frekvencijski rječnik romana te će se odrediti odnos poznatih i nepoznatih leksema (suvremenih i onih koje ne nalazimo u suvremenim korpusima). Osim ukupnoga broja leksičkih arhaizama, odredit će se i njihova zastupljenost u tekstu (broj pojavnica te broj različnica). Kvalitativno i kvantitativno će se istražiti i pojavnost morfološki zastarjelijih oblika imenica i glagola, kao najčešćih vrsta riječi. Na temelju rezultata istraživanja, kao i spoznaja o utjecaju leksika i morfologije na razumijevanje teksta (Harrison 2004, Sealey i Thompson 2006), iznijet će se pretpostavke o razlozima učeničkih odstupanja u čitanju Čudnovatih zgoda te postaviti okviri i smjernice za buduća istraživanja.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Roman Čudnovate zgode šegrta Hlapića, osim posebnoga mjesta u povijesti hrvatske književnosti, ima i posebno mjesto u školskoj lektiri. Naime, prvi hrvatski dječji roman jedno je od prvih opsežnijih djela obavezne lektire s kojim se u susreću učenici osnovnoškolske dobi, ujedno i najstariji tekst koji učenici nižih razreda čitaju u izvorniku. Premda kod učenika dobro prihvaćen, rezultati istraživanja čitalačke pismenosti pokazuju odstupanja u čitanju ovoga teksta, od kojih većina nastaje na leksičkoj razini, što se objašnjava jezičnom arhaičnošću (Polak i Aladrović Slovaček, 2012). Cilj je ovoga rada istražiti arhaičnost jezika romana na leksičkoj i morfološkoj razini s pomoću suvremenih računalnolingvističkih alata. Korpusnom analizom teksta romana (izdanje 1913.) izradit će se frekvencijski rječnik romana te će se odrediti odnos poznatih i nepoznatih leksema (suvremenih i onih koje ne nalazimo u suvremenim korpusima). Osim ukupnoga broja leksičkih arhaizama, odredit će se i njihova zastupljenost u tekstu (broj pojavnica te broj različnica). Kvalitativno i kvantitativno će se istražiti i pojavnost morfološki zastarjelijih oblika imenica i glagola, kao najčešćih vrsta riječi. Na temelju rezultata istraživanja, kao i spoznaja o utjecaju leksika i morfologije na razumijevanje teksta (Harrison 2004, Sealey i Thompson 2006), iznijet će se pretpostavke o razlozima učeničkih odstupanja u čitanju Čudnovatih zgoda te postaviti okviri i smjernice za buduća istraživanja.

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha