Normal view MARC view ISBD view

Sukob prestižnih nestandardnih varijeteta na primjeru odnosa splitskog i zagrebačkog urbanolekta / Filipin, Nada.

By: Filipin, Nada.
Material type: ArticleArticleDescription: 41-42 str.Other title: Language conflict between prestigious nonstandard varieties on the example of Split and Zagreb varieties [Naslov na engleskom:].Subject(s): 6.03 | jezični sukob, standardni varijetet, nestandardni varijeteti, urbanolekti, matched guise metoda hrv | language conflict, standard variety, nonstandard varieties, urbanolects, matched guise method eng In: XXVII. međunarodni znanstveni skup "Standardni jezici i sociolekti u 21. stoljeću" (18-20.04, 2013. ; Dubrovnik, Hrvatska) Standardni jezici i sociolekti u 21. stoljeću str. 41-42Peti-Stantić, Anita ; Stanojević, Mateusz-MilanSummary: Sociolingvistička istraživanja ukazuju da stjecanje društvenog prestiža nekom nestandardnom varijetetu olakšava put prema položaju standardnog varijeteta. Pod utjecajem prestižnog nestandardnog varijeteta postojeći standard propušta i prihvaća neke od njegovih značajki (primarno fonološke, a potom i ostale). Govornici drugih nestandardnih varijeteta opiru se ovakvim promjenama, što dovodi do jezičnog sukoba. Sukob koji u takvoj situaciji nastaje znatno je izraženiji između nestandardnih varijeteta negoli na razini standardni – nestandardni varijetet, što se u ovom radu teorijski i empirijski dokazuje. Svaki je jezični sukob prvenstveno društvenopolitičke i ekonomske, a tek onda jezične prirode. Nezadovoljstvo percipiranom dominacijom zagrebačkog urbanolekta osjetno je u svim hrvatskim regijama, ali je medijski najviše potencirano u srednjoj Dalmaciji zbog toga što tamošnji regiolekt, nastao na temelju urbanog splitskog govora, i sam posjeduje određeni društveni prestiž pa govornici potenciranje zagrebačkog urbanolekta doživljavaju kao ugrozu dotadašnjeg visokog mjesta koje je njihov regiolekt zauzimao u sociokulturnoj hijerarhiji. Sociolingvistička analiza odnosa splitskog i zagrebačkog urbanolekta u ovom se radu provodi primjenom Muljačićevog relativističkog pristupa odnosima među varijetetima te teorijskog aparata konfliktne lingvistike. U teorijskom se dijelu istraživanja definiraju splitski i zagrebački urbanolekt, opisuje njihov odnos prema standardu kao i njihov položaj unutar trenutne sociolingvističke situacije u gradovima u kojima se govore, dok se u empirijskom dijelu istraživanja teorijske hipoteze provjeravaju na podatcima koji su dobiveni analizom stavova splitskih i zagrebačkih govornika prema ovim urbanolektima i prema standardnom varijetetu.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Sociolingvistička istraživanja ukazuju da stjecanje društvenog prestiža nekom nestandardnom varijetetu olakšava put prema položaju standardnog varijeteta. Pod utjecajem prestižnog nestandardnog varijeteta postojeći standard propušta i prihvaća neke od njegovih značajki (primarno fonološke, a potom i ostale). Govornici drugih nestandardnih varijeteta opiru se ovakvim promjenama, što dovodi do jezičnog sukoba. Sukob koji u takvoj situaciji nastaje znatno je izraženiji između nestandardnih varijeteta negoli na razini standardni – nestandardni varijetet, što se u ovom radu teorijski i empirijski dokazuje. Svaki je jezični sukob prvenstveno društvenopolitičke i ekonomske, a tek onda jezične prirode. Nezadovoljstvo percipiranom dominacijom zagrebačkog urbanolekta osjetno je u svim hrvatskim regijama, ali je medijski najviše potencirano u srednjoj Dalmaciji zbog toga što tamošnji regiolekt, nastao na temelju urbanog splitskog govora, i sam posjeduje određeni društveni prestiž pa govornici potenciranje zagrebačkog urbanolekta doživljavaju kao ugrozu dotadašnjeg visokog mjesta koje je njihov regiolekt zauzimao u sociokulturnoj hijerarhiji. Sociolingvistička analiza odnosa splitskog i zagrebačkog urbanolekta u ovom se radu provodi primjenom Muljačićevog relativističkog pristupa odnosima među varijetetima te teorijskog aparata konfliktne lingvistike. U teorijskom se dijelu istraživanja definiraju splitski i zagrebački urbanolekt, opisuje njihov odnos prema standardu kao i njihov položaj unutar trenutne sociolingvističke situacije u gradovima u kojima se govore, dok se u empirijskom dijelu istraživanja teorijske hipoteze provjeravaju na podatcima koji su dobiveni analizom stavova splitskih i zagrebačkih govornika prema ovim urbanolektima i prema standardnom varijetetu.

Projekt MZOS 130-1300869-0635

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//