Normal view MARC view ISBD view

O antičkim kultovima u Hrvatskoj = On the cults of antiquity in Croatia / Mirjana Sanader.

By: Sanader, Mirjana.
Material type: ArticleArticleDescription: 157-186 str. Ilustr.Other title: On the cults of antiquity in Croatia.Subject(s): Antički kultoviOnline resources: Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku In: Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku 101 (2008) ; str. 157-186 Summary: Sažetak: U hrvatskim se muzejima kao i u muzejima svih zemalja čije je područje nekoć bilo u sastavu Rimskoga Carstva, čuvaju brojni spomenici koji svjedoče o religioznosti rimskih građana. A budući da su se Rimljani, kako svjedoči Plinije (N. H. 6,56), smatrali najpobožnijima od svih naroda, taj veliki broj sačuvanih kultnih spomenika nipošto ne čudi. U savezu ljudi i bogova u starome Rimu njegovi su građani uvijek i svagdje poštivali zadane kultne obrede, prinosili žrtve i upućivali molitve, pa je tako do danas sačuvan velik broj žrtvenika, votivnih natpisa i reljefa te većih ili manjih skulptura. Isto su tako sačuvani hramovi i svetišta ili pak natpisi koji govore o njihovu nekadašnjem postojanju. Na rimsku su religiju značajno utjecali i drugi narodi s kojima su Rimljani dolazili u doticaj, ponajprije Grci. Osim božanstava koja su bila izvorno rimska, a koja su pod utjecajem grčke mitologije i ikonografije uz svoja osnovna poprimala i neka svojstva grčkih bogova, Rimljani su štovali i neka orijentalna božanstva, kao i poneka od autohtonih božanstava čije su kultove zatekli u osvojenim provincijama. O takvoj religioznoj praksi Rimljana, o štovanju autohtonih božanstava u provincijama, uz ona rimska i orijentalna, svjedoči i stanoviti broj kultnih spomenika s područja Hrvatske
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Tekst usporedo na hrv. i engl. jeziku

Bibliografske bilješke uz tekst ; bibliografija: str. 184-186

Sažetak: U hrvatskim se muzejima kao i u muzejima svih zemalja čije je područje nekoć bilo u sastavu Rimskoga Carstva, čuvaju brojni spomenici koji svjedoče o religioznosti rimskih građana. A budući da su se Rimljani, kako svjedoči Plinije (N. H. 6,56), smatrali najpobožnijima od svih naroda, taj veliki broj sačuvanih kultnih spomenika nipošto ne čudi. U savezu ljudi i bogova u starome Rimu njegovi su građani uvijek i svagdje poštivali zadane kultne obrede, prinosili žrtve i upućivali molitve, pa je tako do danas sačuvan velik broj žrtvenika, votivnih natpisa i reljefa te većih ili manjih skulptura. Isto su tako sačuvani hramovi i svetišta ili pak natpisi koji govore o njihovu nekadašnjem postojanju. Na rimsku su religiju značajno utjecali i drugi narodi s kojima su Rimljani dolazili u doticaj, ponajprije Grci. Osim božanstava koja su bila izvorno rimska, a koja su pod utjecajem grčke mitologije i ikonografije uz svoja osnovna poprimala i neka svojstva grčkih bogova, Rimljani su štovali i neka orijentalna božanstva, kao i poneka od autohtonih božanstava čije su kultove zatekli u osvojenim provincijama. O takvoj religioznoj praksi Rimljana, o štovanju autohtonih božanstava u provincijama, uz ona rimska i orijentalna, svjedoči i stanoviti broj kultnih spomenika s područja Hrvatske

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//