Normal view MARC view ISBD view

Kanon i drugi. Distinktivnost i restriktivnost književnog kanona u hrvatskoj književnosti 19. stoljeća / Protrka Štimec, Marina.

By: Protrka Štimec, Marina.
Material type: ArticleArticleDescription: 58-66 str.Other title: Canon and the Others. Distinction and Restriction in Croatian 19th century Literary Canon [Naslov na engleskom:].Subject(s): 6.03 In: Desničini susreti 2005-2008. Zbornik radova str. 58-66Roksandić, Drago ; Cvijović Javorina, IvanaSummary: Pojam se književnosti, napose svjetske književnosti, kako je oblikovan kroz osamnaesto i devetnaesto stoljeće i kako ga zamislio J. W. Goethe, a dopunili Karl Marx i drugi, predstavlja kao univerzalan, sveobuhvatan i uključiv: vođen idejom prevladavanja "nacionalne jednostranosti i uskogrudnosti" (Marx), projekcijom "iskonskog napretka čovječanstva" i utopijskom vizijom upotpunjavanja ideje čovjeka. Realizacija ovih načela, utemeljenih na univerzalističkoj estetici Immanuela Kanta i njoj inherentnom sudu ukusa, ispostavila se, ipak, krajnje distinktivnom u izvedbi i restriktivnom u pristupu kulturnom kapitalu kao nositelju iznimne simboličke i materijalne vrijednosti. Distinktivnost suda ukusa, kao što je Pierre Bourdieu pokazao, čini pojedince drugačijima, izdvaja ih kao nositelje određenih znanja, vještina i mogućnosti – svojevrsnog kulturnog kapitala čime stvara i podupire postojeću hegemoniju društvenog sustava zasnovanu na nizu kulturnih i materijalnih nejednakosti: unutar pojedinih (regionalnih, nacionalnih, socijalnih, rodnih...) skupina, ali i između njih. Univerzalistička estetika zakriva nacionalno, religijsko, regionalno, seksualno, klasno ili rasno motiviranu nadmoć, razdvajajući one "jednakije" među jednakima od njihovih Drugih – kolonijalno potlačenih i obespravljenih. Privilegij prvih istodobno je i uzurpacija općeg estetskog zakonodavstva. U tekstu koji slijedi izdvojeni su primjeri koji pokazuju osnovne strategije nastajanja i funkcioniranja hrvatskog nacionalnog književnog kanona, njegove distinktivnosti i restriktivnosti u odnosu prema pojedincima i skupinama te načine na koji se definira prema kanonu zapadnih književnosti i prema postojećim regionalnim tradicijama.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Pojam se književnosti, napose svjetske književnosti, kako je oblikovan kroz osamnaesto i devetnaesto stoljeće i kako ga zamislio J. W. Goethe, a dopunili Karl Marx i drugi, predstavlja kao univerzalan, sveobuhvatan i uključiv: vođen idejom prevladavanja "nacionalne jednostranosti i uskogrudnosti" (Marx), projekcijom "iskonskog napretka čovječanstva" i utopijskom vizijom upotpunjavanja ideje čovjeka. Realizacija ovih načela, utemeljenih na univerzalističkoj estetici Immanuela Kanta i njoj inherentnom sudu ukusa, ispostavila se, ipak, krajnje distinktivnom u izvedbi i restriktivnom u pristupu kulturnom kapitalu kao nositelju iznimne simboličke i materijalne vrijednosti. Distinktivnost suda ukusa, kao što je Pierre Bourdieu pokazao, čini pojedince drugačijima, izdvaja ih kao nositelje određenih znanja, vještina i mogućnosti – svojevrsnog kulturnog kapitala čime stvara i podupire postojeću hegemoniju društvenog sustava zasnovanu na nizu kulturnih i materijalnih nejednakosti: unutar pojedinih (regionalnih, nacionalnih, socijalnih, rodnih...) skupina, ali i između njih. Univerzalistička estetika zakriva nacionalno, religijsko, regionalno, seksualno, klasno ili rasno motiviranu nadmoć, razdvajajući one "jednakije" među jednakima od njihovih Drugih – kolonijalno potlačenih i obespravljenih. Privilegij prvih istodobno je i uzurpacija općeg estetskog zakonodavstva. U tekstu koji slijedi izdvojeni su primjeri koji pokazuju osnovne strategije nastajanja i funkcioniranja hrvatskog nacionalnog književnog kanona, njegove distinktivnosti i restriktivnosti u odnosu prema pojedincima i skupinama te načine na koji se definira prema kanonu zapadnih književnosti i prema postojećim regionalnim tradicijama.

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//