Normal view MARC view ISBD view

Kako se udaljavaju srodni slavenski jezici hrvatski i ukrajinski (na primjeru udaljavanja značenja prijedloga koji stoje uz akuzativ) / Graljuk, Silvija.

By: Graljuk, Silvija.
Material type: ArticleArticleDescription: 13-18 str.ISBN: 978-86-6065-178-7.Other title: Distancing of related Slavic languages Croatian and Ukrainian (distancing of the meaning of prepositions with Accusative) [Naslov na engleskom:].Subject(s): 6.03 | prijedlozi, akuzativ, nepodudarnosti, hrvatski, ukrajinski hrv | Prepositions, Accusative, Disparities, Croatian, Ukrainian eng In: Jezici i kulture u vremenu i prostoru II/1 str. 13-18Gudurić, Snežana ; Stefanović, MarijaSummary: Sve češća međujezična komunikacija otvorila je niz nerazjašnjenih pitanja. Na primjeru prijedloga u ukrajinskom i hrvatskom jeziku vidljivo je u kolikoj su mjeri, zbog stoljeća razdvojenosti, značenja koja se iskazuju akuzativom sa prijedlozima različita. Iako u slavenskim jezicima jezgru skupine prijedloga čine oni praslavenskog porijekla. Za srodne je slavenske jezike karakteristično da neke u njima “iste” pojave nisu iste, kao što, u ukrajinskome i hrvatskome nije u svemu podudarna upotreba prijedloga на / na i за / za, zbog čega su, gledajući kontrastivno, u nekim slučajevima zamijenili mjesta, odnosno: za jedno je hrvatsko značenje akuzativa s prijedlogom za ukrajinski uveo prijedlog s genitivom для (dlja). Na primjerima upotrebe prijedloga u dva srodna slavenska jezika vidljive su podudarnosti i nepodudarnosti koje su se razvile tijekom vremena. Kako jezgru skupine čine prijedlozi praslavenskog podrijetla, ti se prijedlozi ipak nisu znatno udaljili svojim osnovnim značenjima.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Sve češća međujezična komunikacija otvorila je niz nerazjašnjenih pitanja. Na primjeru prijedloga u ukrajinskom i hrvatskom jeziku vidljivo je u kolikoj su mjeri, zbog stoljeća razdvojenosti, značenja koja se iskazuju akuzativom sa prijedlozima različita. Iako u slavenskim jezicima jezgru skupine prijedloga čine oni praslavenskog porijekla. Za srodne je slavenske jezike karakteristično da neke u njima “iste” pojave nisu iste, kao što, u ukrajinskome i hrvatskome nije u svemu podudarna upotreba prijedloga на / na i за / za, zbog čega su, gledajući kontrastivno, u nekim slučajevima zamijenili mjesta, odnosno: za jedno je hrvatsko značenje akuzativa s prijedlogom za ukrajinski uveo prijedlog s genitivom для (dlja). Na primjerima upotrebe prijedloga u dva srodna slavenska jezika vidljive su podudarnosti i nepodudarnosti koje su se razvile tijekom vremena. Kako jezgru skupine čine prijedlozi praslavenskog podrijetla, ti se prijedlozi ipak nisu znatno udaljili svojim osnovnim značenjima.

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//