Normal view MARC view ISBD view

Transformacije i kontinuiteti u Dioklecijanovoj palači u Splitu od Roberta Adama do Aloisa Riegla / Špikić, Marko.

By: Špikić, Marko.
Material type: ArticleArticleDescription: 74-84 str.ISBN: 9789612376284.Other title: Transformations and continuities in Diocletian's Palace in Split, from Robert Adam to Alois Riegl [Naslov na engleskom:].Subject(s): 6.05 | Dioklecijanova palača, Split, Robert Adam, Alois Riegl, konzerviranje hrv | Diocletian's Palace, Split, Robert Adam, Alois Riegl, conservation eng In: Arhitekturna zgodovina 2 str. 74-84Novak Klemenčič, Renata ; Malešič, MartinaSummary: Objava knjige Ruins of the Palace of the Emperor Diocletian Roberta Adama 1764. godine pomogla je povećanju zanimanja europskih antikvara za antičku baštinu istočnog Jadrana. Iako se o Dioklecijanovoj palači pisalo od srednjovjekovlja, od sredine 18. stoljeća opisima putnika su pridružene povijesnoumjetničke poredbe i valoriziranje na tragu Winckelmannovih koncepata autopsije, ideala i dekadencije. Do 1850. godine se, pak, može pratiti geneza dviju vrsta rekonstrukcija: antikvarno-historijske i konzervatorsko-restauratorske, koje spaja favoriziranje arheoloških otkrića posvećenih antičkih spomenika. U tekstu se opisuje povijest recepcije sklopa, koja je utjecala na poimanje vrijednosti Palače i na prijedloge za preinake u drugoj polovici 19. stoljeća. Posebno mjesto pripada problemu percipiranja i tretiranja Palače u doba europske rasprave o konzerviranju umjesto restauriranja odnosno o uspostavi altruističkog umjesto diskriminacijskog principa, koja je ojačala angažmanom Aloisa Riegla u Dalmaciji.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Objava knjige Ruins of the Palace of the Emperor Diocletian Roberta Adama 1764. godine pomogla je povećanju zanimanja europskih antikvara za antičku baštinu istočnog Jadrana. Iako se o Dioklecijanovoj palači pisalo od srednjovjekovlja, od sredine 18. stoljeća opisima putnika su pridružene povijesnoumjetničke poredbe i valoriziranje na tragu Winckelmannovih koncepata autopsije, ideala i dekadencije. Do 1850. godine se, pak, može pratiti geneza dviju vrsta rekonstrukcija: antikvarno-historijske i konzervatorsko-restauratorske, koje spaja favoriziranje arheoloških otkrića posvećenih antičkih spomenika. U tekstu se opisuje povijest recepcije sklopa, koja je utjecala na poimanje vrijednosti Palače i na prijedloge za preinake u drugoj polovici 19. stoljeća. Posebno mjesto pripada problemu percipiranja i tretiranja Palače u doba europske rasprave o konzerviranju umjesto restauriranja odnosno o uspostavi altruističkog umjesto diskriminacijskog principa, koja je ojačala angažmanom Aloisa Riegla u Dalmaciji.

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//