Normal view MARC view ISBD view

Ciljevi postignuća i motivacijska uvjerenja pri učenju matematike / Daria Rovan, Nina Pavlin-Bernardić, Vesna Vlahović-Štetić, Tomislav Šikić.

By: Rovan, Daria.
Contributor(s): Pavlin-Bernardić, Nina [aut] | Vlahović-Štetić, Vesna [aut].
Material type: materialTypeLabelArticleDescription: 158.Other title: Achievement goals and motivational beliefs in learning mathematics [Naslov na engleskom:].Subject(s): 5.06 | Motivacija, ciljevi postignuća, učenje matematike hrv | Motivation, achievement goals, mathematics education eng In: XIX. Dani psihologije u Zadru (29-31.05.2014. ; Zadar, Hrvatska) Sažetci priopćenja XIX. Dani psihologije u Zadru str. 158Slišković, A. et alAbstract: Ciljevi postignuća definiraju se kao svrha uključivanja učenika u aktivnosti kojima dolaze do akademskog postignuća, a vrsta usvojenog cilja predstavlja osnovu za način na koji doživljavaju i interpretiraju nastavne zadatke te kako pristupaju njihovom izvršavanju. U okviru 2 x 2 modela ciljeva postignuća (Elliot i McGregor, 2001) razlikuju se četiri cilja postignuća: cilj ovladavanja putem uključivanja, cilj ovladavanja putem izbjegavanja, cilj izvedbe putem uključivanja te cilj izvedbe putem izbjegavanja. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi mogu li se razlikovati skupine učenika prema izraženosti pojedinih ciljeva postignuća te postoje li razlike u motivacijskim uvjerenjima i znanju kod učenika s različito izraženim ciljevima postignuća. Pri tom su ispitivana uvjerenja vezana uz matematiku općenito (vrijednost matematike, samoefikasnost, epistemička uvjerenja), kao i ona vezana uz specifično gradivo iz matematike (interes, korisnost, samoefikasnost). U istraživanju je sudjelovalo 316 učenika 2. razreda gimnazije, pri čemu su od svih učenika prikupljeni podaci o ciljevima postignuća i općenitim motivacijskim uvjerenjima, dok su od njih 155 korišteni podaci o motivaciji za učenje specifičnog gradiva (eksponencijalne i logaritamske funkcije) te znanju tog gradiva. Ispitivanje je provedeno u 4 vremenske točke: ispitivanje općenite motivacije za učenje matematike te ispitivanje specifične motivacije nakon prvog predavanja na temu eksponencijalnih i logaritamskih funkcija, nakon obrade dijela gradiva te nakon obrađene cijele nastavne cjeline. Putem klaster-analize identificirane su tri skupine učenika koji se razlikuju po izraženosti ciljeva postignuća: učenici s dominantnim ciljem ovladavanja putem uključivanja, učenici s visoko izraženim svim ciljevima i učenici s nisko izraženim ciljevima postignuća. Analizom varijance ispitano je razlikuju li se ove skupine prema svojim motivacijskim uvjerenjima te prema znanju. Rezultati istraživanja ukazuju da učenici s različito izraženim ciljevima postignuća imaju različite obrasce motivacijskih uvjerenja vezanih uz matematiku općenito, ali i uz pojedino gradivo, no da se ne razlikuju prema znanju. Rezultati pokazuju da učenici usmjereni na ovladavanje putem uključivanja imaju najpovoljniji obrazac motivacijskih uvjerenja, zatim dolaze učenici s visoko izraženim svim ciljevima te naposljetku učenici s nisko izraženim ciljevima postignuća.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Ciljevi postignuća definiraju se kao svrha uključivanja učenika u aktivnosti kojima dolaze do akademskog postignuća, a vrsta usvojenog cilja predstavlja osnovu za način na koji doživljavaju i interpretiraju nastavne zadatke te kako pristupaju njihovom izvršavanju. U okviru 2 x 2 modela ciljeva postignuća (Elliot i McGregor, 2001) razlikuju se četiri cilja postignuća: cilj ovladavanja putem uključivanja, cilj ovladavanja putem izbjegavanja, cilj izvedbe putem uključivanja te cilj izvedbe putem izbjegavanja. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi mogu li se razlikovati skupine učenika prema izraženosti pojedinih ciljeva postignuća te postoje li razlike u motivacijskim uvjerenjima i znanju kod učenika s različito izraženim ciljevima postignuća. Pri tom su ispitivana uvjerenja vezana uz matematiku općenito (vrijednost matematike, samoefikasnost, epistemička uvjerenja), kao i ona vezana uz specifično gradivo iz matematike (interes, korisnost, samoefikasnost). U istraživanju je sudjelovalo 316 učenika 2. razreda gimnazije, pri čemu su od svih učenika prikupljeni podaci o ciljevima postignuća i općenitim motivacijskim uvjerenjima, dok su od njih 155 korišteni podaci o motivaciji za učenje specifičnog gradiva (eksponencijalne i logaritamske funkcije) te znanju tog gradiva. Ispitivanje je provedeno u 4 vremenske točke: ispitivanje općenite motivacije za učenje matematike te ispitivanje specifične motivacije nakon prvog predavanja na temu eksponencijalnih i logaritamskih funkcija, nakon obrade dijela gradiva te nakon obrađene cijele nastavne cjeline. Putem klaster-analize identificirane su tri skupine učenika koji se razlikuju po izraženosti ciljeva postignuća: učenici s dominantnim ciljem ovladavanja putem uključivanja, učenici s visoko izraženim svim ciljevima i učenici s nisko izraženim ciljevima postignuća. Analizom varijance ispitano je razlikuju li se ove skupine prema svojim motivacijskim uvjerenjima te prema znanju. Rezultati istraživanja ukazuju da učenici s različito izraženim ciljevima postignuća imaju različite obrasce motivacijskih uvjerenja vezanih uz matematiku općenito, ali i uz pojedino gradivo, no da se ne razlikuju prema znanju. Rezultati pokazuju da učenici usmjereni na ovladavanje putem uključivanja imaju najpovoljniji obrazac motivacijskih uvjerenja, zatim dolaze učenici s visoko izraženim svim ciljevima te naposljetku učenici s nisko izraženim ciljevima postignuća.

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha