Normal view MARC view ISBD view

Majčina i očeva depresivnost kao prediktori promjena roditeljskog ponašanja tijekom djetetove adolescencije / Gordana Keresteš, Irma Brković, Gordana Kuterovac Jagodić, Inja Erceg Jugović.

By: Keresteš, Gordana.
Contributor(s): Brković, Irma [aut] | Kuterovac Jagodić, Gordana [aut] | Erceg, Inja [aut].
Material type: ArticleArticleDescription: 32-32 str.Other title: Mothers' and fathers' depression as predictors of changes in parenting during child's adolescence [Naslov na engleskom:].Subject(s): 5.06 | depresivnost, roditeljsko ponašanje, očevi, majke, adolescenti hrv | depression, parenting behavior, fathers, mothers, adolescents eng In: XIX. Dani psihologije u Zadru (29-31.05.2014. ; Zadar, Hrvatska) XIX. Dani psihologije u Zadru - Sažetci priopćenja str. 32-32Slišković, A.Abstract: Epidemiološka istraživanja pokazuju da je depresivnost u odrasloj dobi najizraženija u razdoblju u kojem je roditeljstvo jedna od središnjih uloga većini ljudi. Stoga ne iznenađuje veliki interes za istraživanje povezanosti depresivnosti roditelja i roditeljskog ponašanja. Većina dosadašnjih istraživanja bavila se ulogom majčine depresivnosti u njezinu roditeljskom funkcioniranju u ranim razdobljima roditeljstva, zanemarujući depresivnost očeva i učinke depresivnosti na očevo roditeljsko funkcioniranje, kao i ulogu roditeljske depresivnosti u kasnijim fazama roditeljstva. Nedostatak ranijih istraživanja je i njihova transverzalna priroda koja onemogućuje zaključke o uzročno-posljedičnim odnosima depresivnosti i roditeljskog funkcioniranja. Cilj ovog rada je ispitati povezanost depresivnosti očeva i majki djece na prijelazu iz djetinjstva u adolescenciju s njihovim roditeljskim ponašanjem, primjenom longitudinalne istraživačke metodologije. Takav pristup omogućuje utvrđivanje prediktivnosti depresivnosti za kasnije roditeljsko ponašanje uz kontrolu početne kvalitete roditeljstva. U istraživanju su sudjelovale majke, očevi i djeca rane adolescentne dobi. Podaci su prikupljeni u tri vremenske točke, razmaknute po godinu dana. Roditelji su izvijestili o simptomima depresivnosti na skali CES-D. Roditeljsko ponašanje procijenjeno je samoprocjenama i djetetovim procjenama na Upitniku roditeljskog ponašanja URP29 i Skali konflikata roditelj-dijete. Na temelju depresivnosti u prvoj točki istraživanja bilo je moguće predvidjeti promjene očeve percepcije vlastita roditeljskog ponašanja do kojih je došlo u dvogodišnjem razdoblju. Kod očeva koji su na početku istraživanja bili depresivniji smanjila se percepcija pružanja podrške djetetu i povećala percepcija učestalosti sukoba s djetetom. Razina očeve depresivnosti nije bila povezana s promjenama djetetove percepcije njegova roditeljskog ponašanja. Depresivnost majki, međutim, nije bila prediktivna ni za samoprocjene niti za djetetove procjene njezina roditeljskog ponašanja. Rezultati pokazuju da je u razdoblju djetetova prijelaza iz djetinjstva u adolescenciju roditeljsko funkcioniranje očeva reaktivnije na simptome depresivnosti od roditeljskog funkcioniranja majki, pri čemu se čini da se učinak očeve depresivnosti sastoji u povećanju samokritičnosti prema vlastitim roditeljskim postupcima. Dobiveni rezultati imaju značajne implikacije za intervencije usmjerene na obitelji s djecom u ranoj adolescenciji.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Epidemiološka istraživanja pokazuju da je depresivnost u odrasloj dobi najizraženija u razdoblju u kojem je roditeljstvo jedna od središnjih uloga većini ljudi. Stoga ne iznenađuje veliki interes za istraživanje povezanosti depresivnosti roditelja i roditeljskog ponašanja. Većina dosadašnjih istraživanja bavila se ulogom majčine depresivnosti u njezinu roditeljskom funkcioniranju u ranim razdobljima roditeljstva, zanemarujući depresivnost očeva i učinke depresivnosti na očevo roditeljsko funkcioniranje, kao i ulogu roditeljske depresivnosti u kasnijim fazama roditeljstva. Nedostatak ranijih istraživanja je i njihova transverzalna priroda koja onemogućuje zaključke o uzročno-posljedičnim odnosima depresivnosti i roditeljskog funkcioniranja. Cilj ovog rada je ispitati povezanost depresivnosti očeva i majki djece na prijelazu iz djetinjstva u adolescenciju s njihovim roditeljskim ponašanjem, primjenom longitudinalne istraživačke metodologije. Takav pristup omogućuje utvrđivanje prediktivnosti depresivnosti za kasnije roditeljsko ponašanje uz kontrolu početne kvalitete roditeljstva. U istraživanju su sudjelovale majke, očevi i djeca rane adolescentne dobi. Podaci su prikupljeni u tri vremenske točke, razmaknute po godinu dana. Roditelji su izvijestili o simptomima depresivnosti na skali CES-D. Roditeljsko ponašanje procijenjeno je samoprocjenama i djetetovim procjenama na Upitniku roditeljskog ponašanja URP29 i Skali konflikata roditelj-dijete. Na temelju depresivnosti u prvoj točki istraživanja bilo je moguće predvidjeti promjene očeve percepcije vlastita roditeljskog ponašanja do kojih je došlo u dvogodišnjem razdoblju. Kod očeva koji su na početku istraživanja bili depresivniji smanjila se percepcija pružanja podrške djetetu i povećala percepcija učestalosti sukoba s djetetom. Razina očeve depresivnosti nije bila povezana s promjenama djetetove percepcije njegova roditeljskog ponašanja. Depresivnost majki, međutim, nije bila prediktivna ni za samoprocjene niti za djetetove procjene njezina roditeljskog ponašanja. Rezultati pokazuju da je u razdoblju djetetova prijelaza iz djetinjstva u adolescenciju roditeljsko funkcioniranje očeva reaktivnije na simptome depresivnosti od roditeljskog funkcioniranja majki, pri čemu se čini da se učinak očeve depresivnosti sastoji u povećanju samokritičnosti prema vlastitim roditeljskim postupcima. Dobiveni rezultati imaju značajne implikacije za intervencije usmjerene na obitelji s djecom u ranoj adolescenciji.

Projekt MZOS 130-1301683-1400

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//