Normal view MARC view ISBD view

Tumačenje i prikazivanje intelektualca-umjetnika danas / Kovač, Zvonko

By: Kovač, Zvonko, profesor književnosti.
Material type: ArticleArticleDescription: 107-121 str.Other title: The Interpretation and the Representation of the Artist-Intellectual Today [Naslov na engleskom:].Subject(s): 6.03 | prikazivanje (re-prezentacija) | intelektualac-umjetnik | modernizam - obnova modernizma | južnoslavenske književnosti - postmoderna In: Desničini susreti 2013.: Intelektualac danas (20 – 21. 09. 2013. ; Zadar, Hrvatska) Intelektualci danas. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2013 str. 107-121Roksandić, Drago ; Cvijović Javorina, IvanaSummary: U istraživanju je analizirana uloga intelektualaca- umjetnika u društvu općenito, s posebnim naglaskom na situacije u kojima se oni osjećaji kao stranci prema nacionalnom kulturnom i socijalnom kontekstu, npr. u romanu Tujci Ivana Cankara (iznošenjem dosadašnjih tumačenja), kao i u romanima Povratak Filipa Latinovicza Miroslava Krleže i Povratak Filipa Latinovića Borisa Perića, koji se analiziraju u određenom intertekstualnom odnosu, kao predložak i njegova književna aktualizacija. Suvremeni Perićev roman preuzima sličnu, možda još i naglašeniju bliskost pripovjedača s Filipom, a dobro se uklapa u već afirmiran suvremeni esejizirani roman, kako po općem intelektualnom stilu tako i po stilu rasprava među nekim likovima. Kao što su problemi autorove samoidentifikacije u prozama s likom umjetnika veoma važni, tako je i esejističko pripovijedanje, uz zamjene uloga pripovjedača i likova, važna reprezentacijska osnovica intelektualca općenito. Osim toga, istraživanje se zaključno proširuje sa sličnim romanima drugih južnoslavenskih pisaca - Oskara Daviča, Vladana Desnice i Marjana Rožanca, sa zaključnim osvrtom na postmoderno stanje. U romanu Pesma analiziraju se odnosi intelektualca-pjesnika prema ženama i revolucionarnom angažmanu, pitanja bezvremenosti pjesništva i samotnosti umjetnika, koja dobivaju posebno značenje u romanu Proljeća Ivana Galeba, s dodatkom kontemplativnosti i „dnevnog obroka prirode“, kao projektiranih osobitosti intelektualca općenito. S romanom Umor (Ubojstvo) odgovara se na pitanje prava intelektualca- umjetnika da se posveti svom slikarstvu, bez obzira na povijesne i političke odnose, ali i problematizira smisao njegova povlačenja, odnosno smrti pjesnika u dobu postmoderne.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
Item type Current location Call number Status Notes Date due Barcode Item holds
Rad s konferencije Rad s konferencije Knjižnica FFZG
SNZ
Available zatražite skeniranje na snz@ffzg.hr 1305211061
Total holds: 0

U istraživanju je analizirana uloga intelektualaca- umjetnika u društvu općenito, s posebnim naglaskom na situacije u kojima se oni osjećaji kao stranci prema nacionalnom kulturnom i socijalnom kontekstu, npr. u romanu Tujci Ivana Cankara (iznošenjem dosadašnjih tumačenja), kao i u romanima Povratak Filipa Latinovicza Miroslava Krleže i Povratak Filipa Latinovića Borisa Perića, koji se analiziraju u određenom intertekstualnom odnosu, kao predložak i njegova književna aktualizacija. Suvremeni Perićev roman preuzima sličnu, možda još i naglašeniju bliskost pripovjedača s Filipom, a dobro se uklapa u već afirmiran suvremeni esejizirani roman, kako po općem intelektualnom stilu tako i po stilu rasprava među nekim likovima. Kao što su problemi autorove samoidentifikacije u prozama s likom umjetnika veoma važni, tako je i esejističko pripovijedanje, uz zamjene uloga pripovjedača i likova, važna reprezentacijska osnovica intelektualca općenito. Osim toga, istraživanje se zaključno proširuje sa sličnim romanima drugih južnoslavenskih pisaca - Oskara Daviča, Vladana Desnice i Marjana Rožanca, sa zaključnim osvrtom na postmoderno stanje. U romanu Pesma analiziraju se odnosi intelektualca-pjesnika prema ženama i revolucionarnom angažmanu, pitanja bezvremenosti pjesništva i samotnosti umjetnika, koja dobivaju posebno značenje u romanu Proljeća Ivana Galeba, s dodatkom kontemplativnosti i „dnevnog obroka prirode“, kao projektiranih osobitosti intelektualca općenito. S romanom Umor (Ubojstvo) odgovara se na pitanje prava intelektualca- umjetnika da se posveti svom slikarstvu, bez obzira na povijesne i političke odnose, ali i problematizira smisao njegova povlačenja, odnosno smrti pjesnika u dobu postmoderne.

Projekt MZOS 130-0000000-3473, 130-1300-855-0860

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//