Normal view MARC view ISBD view

Društveni odnosi moći i ženska reproduktivna samodeterminacija : istraživanje stavova studentica Sveučilišta u Zagrebu / Galić, Branka ; Klasnić, Ksenija ; Jurković Kuruc, Ivana.

By: Galić, Branka, sociolog.
Contributor(s): Klasnić, Ksenija, sociologinja [aut] | Jurković Kuruc, Ivana [aut].
Material type: ArticleArticleDescription: 506-523 str.Other title: The social relations of power and women's reproductive selfdetermination [Naslov na engleskom:].Subject(s): reprodukcija, rod. moć, patrijarhat hrv | reproduction, gender, power, patriarchy eng In: Sociologija : časopis za sociologiju, socijalnu psihologiju i socijalnu antropologiju 56 (2014), 4 ; str. 506-523Summary: Ženska reproduktivna samodeterminacija oblikovana je pomoću različitih društvenih interesa u reprodukciji i kulturnog konteksta: politički, vjerski, korporativni, medicinski, itd. interesi društvenih aktera i institucija najčešće ograničavaju autonomiju žena i parova u uspostavljanju reproduktivne samodeterminacije. Za mnoge žene pristup i odnos prema reproduktivnim metodama i tehnikama, kao i pristupima rađanju, utječe na smjer kretanja njihovih života, kao što i reproduktivni pristupi i tehnike duboko utječu na kulturne ideje o ženskosti, majčinstvu i obitelji. Žene imaju iskustva različitih vrsta kontrole nad svojim reprodukcijskim sposobnostima, ovisno o njihovim socioekonomskim i kulturnim okolnostima. Društveni i kulturni kontekst – socijalne norme o tome kako i kada postati trudnica, o veličini obitelji, o neplodnosti, o adopciji, o pobačaju, o tome kada prestati rađati, o selekciji spola, kao i o tome što tvori zdravu trudnoću, fetus i bebe – sve oblikuje i oblikovano je pomoću društvenih ideologija reprodukcije i institucionalnih odnosa moći, te poduprto društvenim normama patrijarhata. Ženske reproduktivne aktivnosti (začeće, trudnoća i porod) rangirane su po sistemu «kontrole kvalitete» djeteta, pri čemu su žene «dobri» ili «loši» proizvođači, dok stigmatizirajuće socijalne dimenzije reproduktivnih tehnologija podupiru stigmatizirajući reproduktivni moral. Žene-trudnice promatraju se u diskursu «dobrih» i «loših» žena, na temelju «dobrog» i «lošeg» reproduktivnog tijela, po analogija s tradicionalnim ženskim reproduktivnim društvenim ulogama rađanja i podizanja djece. Veća ponuda tehničkih mogućnosti za odluke o rađanju i dominacija eksperata, politike i drugih interesnih aktera otvara mogućnosti izgradnje nove vrste “ženske solidarnosti”, premda su ženska tijela i dalje kontrolirana, uzurpirana i “politički” oblikovana pomoću različitih tipova odnosa moći ideologija i reproduktivnih tehnologija. Glavni cilj rada je uspostaviti teorijski predložak konceptualne sheme za buduća empirijska istraživanja reproduktivne samodeterminacije žena u kontekstu društvenih odnosa moći te predstaviti preliminarni anketni upitnik i rezultate njegove primjene na prigodnom uzorku studentica Sveučilišta u Zagrebu.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
Item type Current location Call number Status Notes Date due Barcode Item holds
Članak u časopisu Članak u časopisu Knjižnica FFZG
SNZ
Available zatražite skeniranje na snz@ffzg.hr 1305230278
Total holds: 0

Ženska reproduktivna samodeterminacija oblikovana je pomoću različitih društvenih interesa u reprodukciji i kulturnog konteksta: politički, vjerski, korporativni, medicinski, itd. interesi društvenih aktera i institucija najčešće ograničavaju autonomiju žena i parova u uspostavljanju reproduktivne samodeterminacije. Za mnoge žene pristup i odnos prema reproduktivnim metodama i tehnikama, kao i pristupima rađanju, utječe na smjer kretanja njihovih života, kao što i reproduktivni pristupi i tehnike duboko utječu na kulturne ideje o ženskosti, majčinstvu i obitelji. Žene imaju iskustva različitih vrsta kontrole nad svojim reprodukcijskim sposobnostima, ovisno o njihovim socioekonomskim i kulturnim okolnostima. Društveni i kulturni kontekst – socijalne norme o tome kako i kada postati trudnica, o veličini obitelji, o neplodnosti, o adopciji, o pobačaju, o tome kada prestati rađati, o selekciji spola, kao i o tome što tvori zdravu trudnoću, fetus i bebe – sve oblikuje i oblikovano je pomoću društvenih ideologija reprodukcije i institucionalnih odnosa moći, te poduprto društvenim normama patrijarhata. Ženske reproduktivne aktivnosti (začeće, trudnoća i porod) rangirane su po sistemu «kontrole kvalitete» djeteta, pri čemu su žene «dobri» ili «loši» proizvođači, dok stigmatizirajuće socijalne dimenzije reproduktivnih tehnologija podupiru stigmatizirajući reproduktivni moral. Žene-trudnice promatraju se u diskursu «dobrih» i «loših» žena, na temelju «dobrog» i «lošeg» reproduktivnog tijela, po analogija s tradicionalnim ženskim reproduktivnim društvenim ulogama rađanja i podizanja djece. Veća ponuda tehničkih mogućnosti za odluke o rađanju i dominacija eksperata, politike i drugih interesnih aktera otvara mogućnosti izgradnje nove vrste “ženske solidarnosti”, premda su ženska tijela i dalje kontrolirana, uzurpirana i “politički” oblikovana pomoću različitih tipova odnosa moći ideologija i reproduktivnih tehnologija. Glavni cilj rada je uspostaviti teorijski predložak konceptualne sheme za buduća empirijska istraživanja reproduktivne samodeterminacije žena u kontekstu društvenih odnosa moći te predstaviti preliminarni anketni upitnik i rezultate njegove primjene na prigodnom uzorku studentica Sveučilišta u Zagrebu.

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//