Normal view MARC view ISBD view

Jezikoslovci i vic : Slučaj Charlesa F. Hocketta / Marković, Ivan.

By: Marković, Ivan, kroatist.
Material type: materialTypeLabelArticlePublisher: 2015Description: 23-23.Other title: Linguists and jokes : The case of Charles F. Hockett [Naslov na engleskom:].Subject(s): vic, jezikoslovlje, engleski, hrvatski, Charles F. Hockett | 6.03 In: Tko se zadnji smije, nije shvatio vic : Humor u svakodnevnoj komunikaciji str. 23-23Summary: Šalom su se ili vicem kroz 20. stoljeće među filolozima uglavnom i tradicionalno kao žanrom bavili široko uzeti teoretičari književnosti (prvi padaju na um npr. A. Jolles, u nas Z. Škreb, M. Solar, J. Užarević, K. Bagić). Koliko nam je poznato, među rijetkim prvorazrednim jezikoslovcima koji su se šalom bavili jezikoslovno jest američki lingvist i antropolog Ch. Hockett (1916-2000), velikan svjetskoga jezikoslovlja prve polovice 20. stoljeća, pisac zadnje velike strukturalističke knjige (A course of modern linguistics, 1958), koji se po pojavi transformacijsko-generativne teorije krajem 1950-ih godina odmakao od formalizma popularne teorijske matice - kojemu je bio jedan od jasnijih i glasnijih kritičara - i okrenuo veliku rasponu tema i pristupa koje bismo danas zvali antropološkolingvističkima. Izlaganje bi iznijelo kako je šalu - više šalu nego vic - Ch. Hockett jezikoslovno razložio još 1960-ih, kao rad objavio pod naslovom "Jokes" (1973), odnosno na poseban antropološki način obradio u golemoj monografiji Man’s place in nature (1973). Izlaganje ima tri cilja. Prvo, domaću filologiju upoznati s potpuno joj nepoznatim radom. Drugo, razvidjeti mogu li se ustroj i vrste šala koje je Hockett razlučio u engleskome (potpune i nepotpune, poetske i prozaične, eksplicitne i implicirane, podvrste igre riječima, status zagonetke, igre i stiha u šali, status svetoga i neslane šale, suradnja u šali) dovesti u vezu s ovdašnjim šalama i njihovim proučavanjem, odnosno razvidjeti ima li ovdašnjih šala koje Hockett ne prepoznaje. Treće, ponuditi prijevode Hockettovih živopisnih termina (npr. od predvidljivih bild-up i punch do lone bild-up i let-down punch ili end-pun, garden-path pun, pratfall i sl.).
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Šalom su se ili vicem kroz 20. stoljeće među filolozima uglavnom i tradicionalno kao žanrom bavili široko uzeti teoretičari književnosti (prvi padaju na um npr. A. Jolles, u nas Z. Škreb, M. Solar, J. Užarević, K. Bagić). Koliko nam je poznato, među rijetkim prvorazrednim jezikoslovcima koji su se šalom bavili jezikoslovno jest američki lingvist i antropolog Ch. Hockett (1916-2000), velikan svjetskoga jezikoslovlja prve polovice 20. stoljeća, pisac zadnje velike strukturalističke knjige (A course of modern linguistics, 1958), koji se po pojavi transformacijsko-generativne teorije krajem 1950-ih godina odmakao od formalizma popularne teorijske matice - kojemu je bio jedan od jasnijih i glasnijih kritičara - i okrenuo veliku rasponu tema i pristupa koje bismo danas zvali antropološkolingvističkima. Izlaganje bi iznijelo kako je šalu - više šalu nego vic - Ch. Hockett jezikoslovno razložio još 1960-ih, kao rad objavio pod naslovom "Jokes" (1973), odnosno na poseban antropološki način obradio u golemoj monografiji Man’s place in nature (1973). Izlaganje ima tri cilja. Prvo, domaću filologiju upoznati s potpuno joj nepoznatim radom. Drugo, razvidjeti mogu li se ustroj i vrste šala koje je Hockett razlučio u engleskome (potpune i nepotpune, poetske i prozaične, eksplicitne i implicirane, podvrste igre riječima, status zagonetke, igre i stiha u šali, status svetoga i neslane šale, suradnja u šali) dovesti u vezu s ovdašnjim šalama i njihovim proučavanjem, odnosno razvidjeti ima li ovdašnjih šala koje Hockett ne prepoznaje. Treće, ponuditi prijevode Hockettovih živopisnih termina (npr. od predvidljivih bild-up i punch do lone bild-up i let-down punch ili end-pun, garden-path pun, pratfall i sl.).

Projekt MZOS projekt

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha