Normal view MARC view ISBD view

Jezik kao sredstvo otpora u književnostima luzofonih afričkih zemalja / Majda Bojić ; Nina Lanović.

By: Bojić, Majda.
Contributor(s): Lanović, Nina [aut].
Material type: ArticleArticlePublisher: 2016Description: 63-76 str.Other title: Language as a means of resistance in the literature of lusophone African countries [Naslov na engleskom:].Subject(s): 6.03 | | afrička književnost portugalskog jezičnog izraza, otpor u jeziku, „afrički portugalski“, Luandino Vieira, „Luuanda“ hrvOnline resources: Click here to access online In: XXIX. međunarodni znanstveni skup Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku str. 63-76Abstract: U radu problematiziramo specifičan društveno-politički i kulturni kontekst u kojem su se razvile afričke književnosti portugalskog jezičnog izraza. U bivšim je portugalskim kolonijama u Africi portugalski jezik nametnut kao medij obrazovanja i kulture, što je rezultiralo uspostavljanjem svojevrsne „jezične ucjene“ – društvena pokretljivost, pristup političkoj aktivnosti, kao i javnom i kulturnom životu bili su uvjetovani poznavanjem jezika kolonizatora. U kontekstu kulture takav etički izazovan uvjet bio je u isto vrijeme prihvaćen i odbijen. Zahtjev za političkom neovisnošću prevodio se u jezičnim osobitostima luzoafričkih književnika koji su se u isti mah našli u ulozi korisnika kolonijalnog idioma i njegovih podrivatelja. Osviještenim „otporom u jeziku“, u obliku odstupanja od europske norme portugalskoga, pronalazili su svoj autentični izraz. Takve transgresivne književno-jezične prakse u radu razmatramo na primjeru analize jezičnog izraza zbirke priča „Luuanda“ angolskog pisca Luandina Vieire. Težnja nam je uspostaviti određenu tipologiju odstupanja od europske norme s leksičkog, morfosintaktičkog i sintaktičkog aspekta, povlačeći pritom paralele sa specifičnostima afričkog portugalskog, još nestandardiziranog varijeteta koji objedinjuje varijante portugalskog jezika u Angoli i Mozambiku te u zasad malobrojnim i razmjerno oskudnim lingvističkim opisima dobiva sve jasnije konture. Potvrđena odstupanja na leksičkoj razini odnose se na posuđenice iz bantu jezika, poglavito kimbundua, te na neologizme nastale morfološkim procesima ili pak semantičkom specijalizacijom riječi već postojećih u leksiku europskog varijeteta. Na sintaktičkoj razini razlučujemo tendencije leksičko-sintaktičkog tipa (uglavnom razmjerno sustavne restrikcije kategorijalne selekcije leksičkih jedinica, poglavito glagola), morfosintaktičkog tipa (razlike u uporabi glagolskog načina te redukcije određenih oblika zamjenica ili oblika glagolske i imenske fleksije) i one „čisto“ sintaktičkog tipa (uz najočitije – razlike u zavisnim rečeničnim strukturama – bilježimo odstupanja u pravilima položaja nenaglašenih ličnih zamjenica te u strukturi imenske sintagme).
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

U radu problematiziramo specifičan društveno-politički i kulturni kontekst u kojem su se razvile afričke književnosti portugalskog jezičnog izraza. U bivšim je portugalskim kolonijama u Africi portugalski jezik nametnut kao medij obrazovanja i kulture, što je rezultiralo uspostavljanjem svojevrsne „jezične ucjene“ – društvena pokretljivost, pristup političkoj aktivnosti, kao i javnom i kulturnom životu bili su uvjetovani poznavanjem jezika kolonizatora. U kontekstu kulture takav etički izazovan uvjet bio je u isto vrijeme prihvaćen i odbijen. Zahtjev za političkom neovisnošću prevodio se u jezičnim osobitostima luzoafričkih književnika koji su se u isti mah našli u ulozi korisnika kolonijalnog idioma i njegovih podrivatelja. Osviještenim „otporom u jeziku“, u obliku odstupanja od europske norme portugalskoga, pronalazili su svoj autentični izraz. Takve transgresivne književno-jezične prakse u radu razmatramo na primjeru analize jezičnog izraza zbirke priča „Luuanda“ angolskog pisca Luandina Vieire. Težnja nam je uspostaviti određenu tipologiju odstupanja od europske norme s leksičkog, morfosintaktičkog i sintaktičkog aspekta, povlačeći pritom paralele sa specifičnostima afričkog portugalskog, još nestandardiziranog varijeteta koji objedinjuje varijante portugalskog jezika u Angoli i Mozambiku te u zasad malobrojnim i razmjerno oskudnim lingvističkim opisima dobiva sve jasnije konture. Potvrđena odstupanja na leksičkoj razini odnose se na posuđenice iz bantu jezika, poglavito kimbundua, te na neologizme nastale morfološkim procesima ili pak semantičkom specijalizacijom riječi već postojećih u leksiku europskog varijeteta. Na sintaktičkoj razini razlučujemo tendencije leksičko-sintaktičkog tipa (uglavnom razmjerno sustavne restrikcije kategorijalne selekcije leksičkih jedinica, poglavito glagola), morfosintaktičkog tipa (razlike u uporabi glagolskog načina te redukcije određenih oblika zamjenica ili oblika glagolske i imenske fleksije) i one „čisto“ sintaktičkog tipa (uz najočitije – razlike u zavisnim rečeničnim strukturama – bilježimo odstupanja u pravilima položaja nenaglašenih ličnih zamjenica te u strukturi imenske sintagme).

Projekt MZOS projekt

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//