Normal view MARC view ISBD view

Kockanje mladih u Hrvatskoj : učestalost igranja i zastupljenost problematičnog kockanja / Neven Ricijaš, Dora Dodig Hundrić, Aleksandra Huić, Valentina Kranželić.

By: Ricijaš, Neven.
Contributor(s): Dodig Hundrić, Dora [aut] | Huić, Aleksandra [aut] | Kranželić, Valentina [aut].
Material type: ArticleArticleDescription: str. 24-47.Other title: Youth gambling in Croatia - frequency of gambling and problem gambling occurence [Naslov na engleskom:].Subject(s): 5.09 | 5.07 | 5.06 | kockanje, kockanje mladih, klađenje, problematično kockanje, psihosocijalni problemi, adolescenti, srednjoškolci | gambling, sports betting, problem gambling, psychosocial problems, adolescents, youth gambling, high school studentsOnline resources: Full Text (Hrčak) In: Kriminologija & socijalna integracija : časopis za kriminologiju, penologiju i poremećaje u ponašanju 24 (2016), 2 ; str. 24-47Abstract: Temeljni cilj ovog rada je istražiti zastupljenost kockanja te štetnih psihosocijalnih posljedica kockanja (tzv. problematičnog kockanja) kod hrvatskih srednjoškolaca. Dodatni ciljevi su istražiti rodne razlike te razlike u učestalosti kockanja i izraženosti problema s obzirom na razred (dob) i vrstu školskog usmjerenja. U istraživanju je sudjelovalo n=2.702 učenika svih razreda sva tri hrvatska srednjoškolska programa (tro- i četvero-godišnje strukovne škole te gimnazije) iz 7 gradova (Zagreb, Osijek, Rijeka, Split, Vinkovci, Slavonski Brod i Koprivnica), pri čemu su podjednako zastupljeni mladići (n=1.330, 49.2%) i djevojke (ž=1.372, 50.8%), a prosječna životna dob iznosi Mdob=16.51 (SDdob=1.17). Kako bi se ostvarili ciljevi rada, korišteni su sljedeći instrumenti: Upitnik o općim socio- demografskim podacima, Upitnik aktivnosti kockanja (Ricijaš, Dodig, Huić i Kranželić, 2011) i Kanadski upitnik kockanja adolescenata – CAGI (Tremblay, Stinchfield, Wiebe i Wynne, 2010.). Pritom je istraživanje usmjereno na formalne oblike igara na sreću, odnosno one igre koje se nude od službeno registriranih priređivača na području Republike Hrvatske. Rezultati pokazuju kako je 72.9% srednjoškolaca barem jednom u životu kockalo/kladilo se. Najveći udio učenika ima iskustvo sportskog klađenja i igranja lutrijskih igara, pri čemu je klađenje na sportske rezultate najučestalija igra na sreću. Čak 12.9% srednjoškolaca zadovoljava kriterije za visoku razinu problema povezanih s kockanjem. Utvrđene su i značajne rodne razlike u učestalosti kockanja kao i zastupljenosti štetnih psihosocijalnih problema povezanih s kockanjem u korist mladića, dok su efekti razlika kada je riječ o vrsti škole i razredu/dobi relativno niski. Rezultati pružaju značajne smjernice za buduća istraživanja, planiranje intervencija prema djeci i mladima, te kreiranje socijalnih politika i unaprjeđivanje zakonske regulative.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Temeljni cilj ovog rada je istražiti zastupljenost kockanja te štetnih psihosocijalnih posljedica kockanja (tzv. problematičnog kockanja) kod hrvatskih srednjoškolaca. Dodatni ciljevi su istražiti rodne razlike te razlike u učestalosti kockanja i izraženosti problema s obzirom na razred (dob) i vrstu školskog usmjerenja. U istraživanju je sudjelovalo n=2.702 učenika svih razreda sva tri hrvatska srednjoškolska programa (tro- i četvero-godišnje strukovne škole te gimnazije) iz 7 gradova (Zagreb, Osijek, Rijeka, Split, Vinkovci, Slavonski Brod i Koprivnica), pri čemu su podjednako zastupljeni mladići (n=1.330, 49.2%) i djevojke (ž=1.372, 50.8%), a prosječna životna dob iznosi Mdob=16.51 (SDdob=1.17). Kako bi se ostvarili ciljevi rada, korišteni su sljedeći instrumenti: Upitnik o općim socio- demografskim podacima, Upitnik aktivnosti kockanja (Ricijaš, Dodig, Huić i Kranželić, 2011) i Kanadski upitnik kockanja adolescenata – CAGI (Tremblay, Stinchfield, Wiebe i Wynne, 2010.). Pritom je istraživanje usmjereno na formalne oblike igara na sreću, odnosno one igre koje se nude od službeno registriranih priređivača na području Republike Hrvatske. Rezultati pokazuju kako je 72.9% srednjoškolaca barem jednom u životu kockalo/kladilo se. Najveći udio učenika ima iskustvo sportskog klađenja i igranja lutrijskih igara, pri čemu je klađenje na sportske rezultate najučestalija igra na sreću. Čak 12.9% srednjoškolaca zadovoljava kriterije za visoku razinu problema povezanih s kockanjem. Utvrđene su i značajne rodne razlike u učestalosti kockanja kao i zastupljenosti štetnih psihosocijalnih problema povezanih s kockanjem u korist mladića, dok su efekti razlika kada je riječ o vrsti škole i razredu/dobi relativno niski. Rezultati pružaju značajne smjernice za buduća istraživanja, planiranje intervencija prema djeci i mladima, te kreiranje socijalnih politika i unaprjeđivanje zakonske regulative.

Projekt MZOS projekt

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//