Normal view MARC view ISBD view

Povratak Zygmusika Dedalusa / Morana Čale.

By: Čale, Morana.
Material type: ArticleArticlePublisher: 2016Description: 267-289 str.Other title: The Return of Zygmusik Dedalus [Naslov na engleskom:].Subject(s): 6.03 | Miroslav Krleža, Povratak Filipa Latinovicza, James Joyce, Uliks, Portret umjetnika u mladosti hrv | Miroslav Krleža, The Return of Philip Latinowicz, James Joyce, Ulysses, A Portrait of the Artist as a Young Man eng In: Povratak Miroslava Krleže str. 267-289Brlek, TomislavSummary: Nasuprot naslijeđenoj predodžbi koja niječe bilo kakav odnos između djela Miroslava Krleže i Joyceova djela mimo općenite uključenosti u okvire književnoga modernizma, ponovnim čitanjem Povratka Filipa Latinovicza (1932) u Krležinu se romanu razabiru odjeci Uliksa i Portreta umjetnika u mladosti. I prije nego što se poduzme usporedba na tematskoj razini – na temelju koje će se istaknuti srodnosti u pogledu, primjerice, postupka što ga je T. S. Eliot nazvao Joyceovom „mitskom metodom“, kojemu je νόστος stožerni motiv ; ulomaka posvećenih estetskoj refleksiji kakva je svojstvena romanu o umjetniku ; aluzija na Freudovu psihoanalizu u izgradnji lika i njegova intersubjektivnog okruženja ; esejizma u diskursu prožetome enciklopedijskom baštinom koja teži prema beskonačnosti ; motiva neizvjesnosti značenja ; igara onomastičkog simbolizma ; razmatranja o pitanjima nacionalne i opće povijesti ; itd. – uspostavlja se značajna korespondencija između tekstualnih segmenata koji se bave ustrojem, opstojnošću, identitetom i kontinuitetom jastva te se upozorava na njihovu sposobnost da proizvode metatekstualne valencije. Spomenuti uvid upućuje na Joyceu i Krleži zajedničku koncepciju kojom se književni rad i konstitucija subjekta vezuju u isti čvor generaliziranoga duga prema drugome, što ga modernistička opsjednutost novim i izvornim mora uzeti u obzir. U toj se perspektivi nastoje razmrsiti prepletene niti koje Krležin roman spajaju s bezdanom mnogostrukošću intertekstualnog univerzuma, kojemu bi Joyceovo djelo moglo biti jednim od povlaštenih posrednika.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Nasuprot naslijeđenoj predodžbi koja niječe bilo kakav odnos između djela Miroslava Krleže i Joyceova djela mimo općenite uključenosti u okvire književnoga modernizma, ponovnim čitanjem Povratka Filipa Latinovicza (1932) u Krležinu se romanu razabiru odjeci Uliksa i Portreta umjetnika u mladosti. I prije nego što se poduzme usporedba na tematskoj razini – na temelju koje će se istaknuti srodnosti u pogledu, primjerice, postupka što ga je T. S. Eliot nazvao Joyceovom „mitskom metodom“, kojemu je νόστος stožerni motiv ; ulomaka posvećenih estetskoj refleksiji kakva je svojstvena romanu o umjetniku ; aluzija na Freudovu psihoanalizu u izgradnji lika i njegova intersubjektivnog okruženja ; esejizma u diskursu prožetome enciklopedijskom baštinom koja teži prema beskonačnosti ; motiva neizvjesnosti značenja ; igara onomastičkog simbolizma ; razmatranja o pitanjima nacionalne i opće povijesti ; itd. – uspostavlja se značajna korespondencija između tekstualnih segmenata koji se bave ustrojem, opstojnošću, identitetom i kontinuitetom jastva te se upozorava na njihovu sposobnost da proizvode metatekstualne valencije. Spomenuti uvid upućuje na Joyceu i Krleži zajedničku koncepciju kojom se književni rad i konstitucija subjekta vezuju u isti čvor generaliziranoga duga prema drugome, što ga modernistička opsjednutost novim i izvornim mora uzeti u obzir. U toj se perspektivi nastoje razmrsiti prepletene niti koje Krležin roman spajaju s bezdanom mnogostrukošću intertekstualnog univerzuma, kojemu bi Joyceovo djelo moglo biti jednim od povlaštenih posrednika.

Projekt MZOS projekt

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//