Normal view MARC view ISBD view

'Gdje nam je dokaz da naše ja traje' : Arsen, Filip, Melkior / Morana Čale.

By: Čale, Morana.
Material type: ArticleArticlePublisher: 2016Description: 57-70 str.Other title: 'Where is the proof that our ego persists' : Arsen, Filip, Melkior [Naslov na engleskom:].Subject(s): 6.03 | Janko Polić Kamov, Isušena kaljuža, Miroslav Krleža, Povratak Filipa Latinovicza, Ranko Marinković, Kiklop, 'ja', identitet, drugi, zazorno, hibrid, haranje hrv | Janko Polić Kamov, The Dried Out Mire, Miroslav Krleža, The Return of Philip Latinowicz, Ranko Marinković, Cyclops, the self, identity, the other, the uncanny, hybrid, haunting eng In: Alteritet, identitet, kontakt u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi. Zbornik radova 44. seminara Zagrebačke slavističke škole str. 57-70Pišković, Tatjana ; Vuković, TvrtkoSummary: Članak razmatra načine na koje tri značajna romana hrvatske književnosti 20. stoljeća – Isušena kaljuža (nastao prije 1910., prvi put objavljen 1957.) Janka Polića Kamova, Povratak Filipa Latinovicza (1932.) Miroslava Krleže i Kiklop (1965.) Ranka Marinkovića – razrađuju ključnu modernističku temu odnosa „ja“ prema drugome kroz metafore zrcala, dvojnika, bolesti i utvare. Umjesto da bude utočištem identiteta i obrambenom crtom njihove odjelite cjelovitosti, trojici fokaliziranih protagonista njihovo se „ja“ nadaje kao zazorno mjesto već unaprijed poharano različitim oblicima drugosti, no njihova sposobnost samospoznajnog uvida u vlastitu hibridnost ostaje upitna. U sva tri romana osobni identitet svojevrsna je alegorijska metonimija dvojbenosti svih ostalih identiteta, od nacionalnoga, etničkoga, klasnog, obrazovnog i rodnog, preko identiteta ideologija, uvjerenja, poetika, predodžaba i pojmova, do autoreferencijalno ambivalentnog identiteta samih književnih tekstova naprama (književno-)povijesnome, političkom i kulturnom kontekstu te u krajnjem izvodu naprama vlastitoj recepciji.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Članak razmatra načine na koje tri značajna romana hrvatske književnosti 20. stoljeća – Isušena kaljuža (nastao prije 1910., prvi put objavljen 1957.) Janka Polića Kamova, Povratak Filipa Latinovicza (1932.) Miroslava Krleže i Kiklop (1965.) Ranka Marinkovića – razrađuju ključnu modernističku temu odnosa „ja“ prema drugome kroz metafore zrcala, dvojnika, bolesti i utvare. Umjesto da bude utočištem identiteta i obrambenom crtom njihove odjelite cjelovitosti, trojici fokaliziranih protagonista njihovo se „ja“ nadaje kao zazorno mjesto već unaprijed poharano različitim oblicima drugosti, no njihova sposobnost samospoznajnog uvida u vlastitu hibridnost ostaje upitna. U sva tri romana osobni identitet svojevrsna je alegorijska metonimija dvojbenosti svih ostalih identiteta, od nacionalnoga, etničkoga, klasnog, obrazovnog i rodnog, preko identiteta ideologija, uvjerenja, poetika, predodžaba i pojmova, do autoreferencijalno ambivalentnog identiteta samih književnih tekstova naprama (književno-)povijesnome, političkom i kulturnom kontekstu te u krajnjem izvodu naprama vlastitoj recepciji.

Projekt MZOS projekt

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//