Normal view MARC view ISBD view

Matija Divković i likovna kultura franjevaca Bosne Srebrene oko 1600. / Sanja Cvetnić.

By: Cvetnić, Sanja.
Material type: ArticleArticleDescription: str 73-87 str.Other title: Matija Divković and the visual culture of the Franciscans of Bosna Srebrena around 1600 [Naslov na engleskom:].Subject(s): Matija Divković - kultura pisane riječi, franjevci - Bosna Srebrena | Pietro Maria Bertano, ilustracije u djelima fra Matije Divkovića, slikarska bratovština u Veneciji, likovna baština franjevaca Bosne Srebrene | Pietro Maria Bertano, illustrations in works by fra Matija Divković, confraternity of painters in Venice, artistic heritage of the Franciscans of Bosna Srebrena In: Matija Divković i kultura pisane riječi II str. 73-872017Summary: Matija Divković i njegov izdavač Pietro Maria Bertano (kod mletačke crkve »Sveta Maria Formoža«) opremili su izdanjā Nauka karstianskoga, Sto čudesa (1611.) i Beside (1616.) grafikama (drvorezima i bakrorezima). Među odabranim ilustracijama prevladava ikonografija Uskrsnuća, a javljaju se i Navještenje, Krštenje, Preobraženje na brdu Tabor, Silazak Duha Svetoga, Raspeće, Krist propovjeda apostolima. Ikonografija prizora u Divkovićevim knjigama nije snažno obilježena poslijetridentskim duhom, ali pokazuje srodnosti u rješenjima pojedinih likova sa slikama mlatačkoga slikarstva iz najslavnijega stoljeća te škole, Cinquecenta (XVI. stoljeće): putem citata grafike u Divkovićevim knjigama vezuju se za tu školu i tradiciju. S druge strane, u vrijeme oko 1600. godine u Bosni Srebrenoj franjevci i imućni trgovac Stjepan Dragojlović naručuju oltarne slike mletačkoga slikara Baldassare D'Anna, člana slikarske bratovštine u Veneciji (Fraglia pittorica). Krajem XVI. i u privim desetljećima XVII. stoljeća moguće je, dakle, likovnu kulturu franjevaca Bosne Srebrene vezati za umjetničke pojave u Veneciji, te se bez nje ne mogu u punini razumijeti.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

ISBN u Bosni i Hercegovini je: 978-9958-9026-5-9.

Matija Divković i njegov izdavač Pietro Maria Bertano (kod mletačke crkve »Sveta Maria Formoža«) opremili su izdanjā Nauka karstianskoga, Sto čudesa (1611.) i Beside (1616.) grafikama (drvorezima i bakrorezima). Među odabranim ilustracijama prevladava ikonografija Uskrsnuća, a javljaju se i Navještenje, Krštenje, Preobraženje na brdu Tabor, Silazak Duha Svetoga, Raspeće, Krist propovjeda apostolima. Ikonografija prizora u Divkovićevim knjigama nije snažno obilježena poslijetridentskim duhom, ali pokazuje srodnosti u rješenjima pojedinih likova sa slikama mlatačkoga slikarstva iz najslavnijega stoljeća te škole, Cinquecenta (XVI. stoljeće): putem citata grafike u Divkovićevim knjigama vezuju se za tu školu i tradiciju. S druge strane, u vrijeme oko 1600. godine u Bosni Srebrenoj franjevci i imućni trgovac Stjepan Dragojlović naručuju oltarne slike mletačkoga slikara Baldassare D'Anna, člana slikarske bratovštine u Veneciji (Fraglia pittorica). Krajem XVI. i u privim desetljećima XVII. stoljeća moguće je, dakle, likovnu kulturu franjevaca Bosne Srebrene vezati za umjetničke pojave u Veneciji, te se bez nje ne mogu u punini razumijeti.

Knjiga sažetaka na https://drive.google.com/file/d/0B0epebk1n6QDUy1zUHpHYmttS0k/view

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//