Normal view MARC view ISBD view

Izložba reklame na Zagrebačkom zboru 1934. / Magaš Bilandžić, Lovorka.

By: Magaš Bilandžić, Lovorka.
Material type: ArticleArticlePublisher: 2015Description: 177-188 str.Other title: Advertising Exhibition at the 1934 Zagreb Fair [Naslov na engleskom:].Subject(s): 6.05 | reklama; grafički dizajn; izložba; Theodor Lach; Zagrebački zbor; Sergije Glumac; Atelier Tri | advertising; graphic design; exhibition; Theodor Lach; Zagreb Fair; Sergije Glumac; Atelier Tri In: Radovi Instituta za povijest umjetnosti 39 (2015) ; str. 177-188Summary: Međunarodna Izložba reklame održala se 1934. u sklopu Proljetnoga Zagrebačkog zbora i predstavila primjere iz bogate zbirke reklamnog stručnjaka Theodora Lacha iz Graza koji je u međuratnom razdoblju diljem Austrije, Čehoslovačke i Kraljevine Jugoslavije organizirao izložbe posvećene promoviranju reklamne djelatnosti, populariziranju njezinih različitih aspekata i isticanju važne uloge u suvremenom društvu. Lachov arhiv (Werbewissenschaftliches Archiv Direktor Theodor Lach) obuhvaćao je primjere iz svih dijelova svijeta (1927. je posjedovao 100.000 predmeta) koji su na njegovim izložbama bili predstavljeni u tematskim skupinama te s teorijskog i praktičnog stajališta problematizirali široko djelatno polje reklame. Zagrebački zbor je tijekom 1920-ih i ranih 1930-ih bio značajna platforma za prezentiranje modernoga grafičkog dizajna i imao je agilnu ulogu u promoviranju reklamne znanosti, a značajan utjecaj je ostvario organizacijom izložaba koje su prethodile Lachovoj (plakata 1926., fotografije i štampe 1930). Uprava Zagrebačkog zbora je 1933. prihvatila Lachovu ponudu da organizira Izložbu reklame kako bi javnost upoznala s »velesilom reklamom«, pokazala joj na koje načine različite nacije osvajaju svjetsko tržište te gospodarskim krugovima Kraljevine Jugoslavije ponudila modele kvalitetnog tržišnog predstavljanja. Zagrebačka Izložba reklame bila je edukativnog karaktera i analogna onodobnim manifestacijama poput londonske Advertising Exhibition (1933.) i leipziške Jeder kann werben! (1930.−1932.). Na sistematičan je način i s brojnim svjetskim primjerima istraživala različite razine reklamne djelatnosti − od znanstvenih i praktičnih saznanja o uspješnom tržišnom komuniciranju do grafičkog oblikovanja i interpretacije komunikacijske uloge reklame. Građa iz Lachove zbirke činila je jezgru izložbe, a bila je nadopunjena sekcijom »jugoslavenska nacionalna reklama«, izložbom radova domaćih reklamnih grafičara, predstavljanjem komercijalnih izlagača i reklamnim korzom. Plakate, oglase i reklamne kampanje izlagali su vodeći grafički dizajneri poput Sergija Glumca, Ateliera Tri (Božidara Kocmuta i braće Mirosavljević), Pavla Gavranića i drugih koji su tijekom međuratnog razdoblja obilježili vizualne komunikacije u Hrvatskoj i ostvarili veliku produkciju u području komercijalnog grafičkog dizajna, turističke propagande, oglašavanja kulturnih institucija itd. Sačuvane fotografije postava omogućavaju djelomičnu rekonstrukciju izložbe te svjedoče o pojedinim tendencijama − od prisutnosti inozemnih grafičkih rješenja i njihova korištenje u reklamiranju uvezenih artikala i popularnih brandova (plakat za kavu Meinl Josepha Bindera) do oblikovanja inovativnog izložbenog prostora tvrtke Maar koje je na tragu El Lissitzkyjeve avangardne estetike ili reinterpretiranja tradicije tzv. Kodak girl na plakatu Ateliera Tri. Izložba reklame ukazala je na promjene do kojih je došlo krajem 1920-ih i u prvoj polovici 1930-ih pojavom reklamnih zavoda (Imago, Atelier Tri) i jakih autorskih osobnosti čija su vizualna rješenja unijela nove modele komuniciranja, te pokazala visoke domete hrvatskoga grafičkog dizajna koji se kvalitetom i reprezentativnošću rješenja utemeljenih na poznavanju stilskih trendova i različitih aspekata znanosti o reklami, može mjeriti s onodobnom svjetskom produkcijom. U radu se na temelju arhivske građe, onodobnog tiska i pronađenih fotografija rekonstruira tijek organizacije izložbe, analiziraju njezini pojedini aspekti te razmatra uloga manifestacije u povijesti Zagrebačkog zbora i hrvatskoga grafičkog dizajna.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Međunarodna Izložba reklame održala se 1934. u sklopu Proljetnoga Zagrebačkog zbora i predstavila primjere iz bogate zbirke reklamnog stručnjaka Theodora Lacha iz Graza koji je u međuratnom razdoblju diljem Austrije, Čehoslovačke i Kraljevine Jugoslavije organizirao izložbe posvećene promoviranju reklamne djelatnosti, populariziranju njezinih različitih aspekata i isticanju važne uloge u suvremenom društvu. Lachov arhiv (Werbewissenschaftliches Archiv Direktor Theodor Lach) obuhvaćao je primjere iz svih dijelova svijeta (1927. je posjedovao 100.000 predmeta) koji su na njegovim izložbama bili predstavljeni u tematskim skupinama te s teorijskog i praktičnog stajališta problematizirali široko djelatno polje reklame. Zagrebački zbor je tijekom 1920-ih i ranih 1930-ih bio značajna platforma za prezentiranje modernoga grafičkog dizajna i imao je agilnu ulogu u promoviranju reklamne znanosti, a značajan utjecaj je ostvario organizacijom izložaba koje su prethodile Lachovoj (plakata 1926., fotografije i štampe 1930). Uprava Zagrebačkog zbora je 1933. prihvatila Lachovu ponudu da organizira Izložbu reklame kako bi javnost upoznala s »velesilom reklamom«, pokazala joj na koje načine različite nacije osvajaju svjetsko tržište te gospodarskim krugovima Kraljevine Jugoslavije ponudila modele kvalitetnog tržišnog predstavljanja. Zagrebačka Izložba reklame bila je edukativnog karaktera i analogna onodobnim manifestacijama poput londonske Advertising Exhibition (1933.) i leipziške Jeder kann werben! (1930.−1932.). Na sistematičan je način i s brojnim svjetskim primjerima istraživala različite razine reklamne djelatnosti − od znanstvenih i praktičnih saznanja o uspješnom tržišnom komuniciranju do grafičkog oblikovanja i interpretacije komunikacijske uloge reklame. Građa iz Lachove zbirke činila je jezgru izložbe, a bila je nadopunjena sekcijom »jugoslavenska nacionalna reklama«, izložbom radova domaćih reklamnih grafičara, predstavljanjem komercijalnih izlagača i reklamnim korzom. Plakate, oglase i reklamne kampanje izlagali su vodeći grafički dizajneri poput Sergija Glumca, Ateliera Tri (Božidara Kocmuta i braće Mirosavljević), Pavla Gavranića i drugih koji su tijekom međuratnog razdoblja obilježili vizualne komunikacije u Hrvatskoj i ostvarili veliku produkciju u području komercijalnog grafičkog dizajna, turističke propagande, oglašavanja kulturnih institucija itd. Sačuvane fotografije postava omogućavaju djelomičnu rekonstrukciju izložbe te svjedoče o pojedinim tendencijama − od prisutnosti inozemnih grafičkih rješenja i njihova korištenje u reklamiranju uvezenih artikala i popularnih brandova (plakat za kavu Meinl Josepha Bindera) do oblikovanja inovativnog izložbenog prostora tvrtke Maar koje je na tragu El Lissitzkyjeve avangardne estetike ili reinterpretiranja tradicije tzv. Kodak girl na plakatu Ateliera Tri. Izložba reklame ukazala je na promjene do kojih je došlo krajem 1920-ih i u prvoj polovici 1930-ih pojavom reklamnih zavoda (Imago, Atelier Tri) i jakih autorskih osobnosti čija su vizualna rješenja unijela nove modele komuniciranja, te pokazala visoke domete hrvatskoga grafičkog dizajna koji se kvalitetom i reprezentativnošću rješenja utemeljenih na poznavanju stilskih trendova i različitih aspekata znanosti o reklami, može mjeriti s onodobnom svjetskom produkcijom. U radu se na temelju arhivske građe, onodobnog tiska i pronađenih fotografija rekonstruira tijek organizacije izložbe, analiziraju njezini pojedini aspekti te razmatra uloga manifestacije u povijesti Zagrebačkog zbora i hrvatskoga grafičkog dizajna.

Projekt MZOS projekt

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//