Normal view MARC view ISBD view

Rodna diskriminacija na poslu/tržištu rada u RH / Željka Kamenov, Aleksandra Huić, Margareta Jelić, Dean Ajduković, Branka Galić, Branislava Baranović, Ivana Jugović, Smiljana Leinert-Novosel.

By: Kamenov, Željka.
Contributor(s): Huić, Aleksandra [aut] | Jelić, Margareta [aut] | Ajduković, Dean [aut] | Galić, Branka, sociolog [aut] | Baranović, Branislava [aut] | Jugović, Ivana [aut] | Leinert-Novosel, Smiljana [aut].
Material type: ArticleArticleDescription: 67-67 str.Other title: Gender discrimination at work in Croatia [Naslov na engleskom:].Subject(s): 5.06 | rodna diskriminiacija; tržište rada; sklonost diskriminaciji; stavovi prema rodnim ulogama | gender discrimination; job market; propensity to discriminate; attitudes toward gender roles In: 21. godišnja konferencija hrvatskih psihologa str. 67-67Abstract: I strani i hrvatski statistički podaci ukazuju na nejednak položaj muškaraca i žena na poslu i na tržištu rada. Nejednakost se očituje u visokoj rodnoj segregaciji zanimanja, podzastupljenosti žena na rukovodećim položajima, većem postotku nezaposlenosti među ženama te općenito u razlikama plaća za isti posao. U ovom istraživanju zanimalo nas je kakva su iskustva muškaraca i žena u RH po pitanju (ne)ravnopravnog tretmana na poslu/tržištu rada. Rad je dio sveobuhvatnog projekta „Percepcija, iskustva i stavovi o rodnoj diskriminaciji u RH“ provedenog na nacionalno reprezentativnom uzorku 1.363 građana starijih od 15 godina, te na inicijativu Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH. Zanimalo nas je koju vrstu neravnopravnog tretmana građani doživljavaju na poslu, tko je taj tko ih diskriminira, kako reagiraju kada su doživjeli neravnopravan tretman samo zbog svojeg spola odnosno kada su svjedokom takvog ponašanja na poslu, te koliko su muškarci i žene sami skloni druge tretirati neravnopravno samo zbog njihovog spola. Dodatni cilj bio je istražiti o čemu ovisi spomenuta sklonost. Pretpostavili smo da će građani koji razloge rodne diskriminacije atribuiraju stabilnim i internalnim faktorima poput bioloških razlika među spolovima biti skloniji diskriminaciji od onih koji smatraju da su muško-ženske razlike posljedica eksternalnih i promjenjivih faktora (npr. običaja). Također smo očekivali da će oni koji imaju egalitarnije stavove prema rodnim ulogama u području posla/tržišta rada biti manje skloni diskriminirati po spolu od onih koji imaju tradicionalne stavove o muškarcima i ženama. Rezultati pokazuju da je oko 10% građana imalo iskustvo neravnopravnog tretmana na poslu/tržištu rada, pri čemu više diskriminacije doživljavaju žene. Najčešća iskustva odnose se na uvredljive komentare, uskraćeno napredovanje ili usavršavanje, manju plaću za isti posao te odbijanje zapošljavanja. Nadređeni muškarci su ti koji najčešće diskriminiraju, dok su postoci nadređenih žena, podređenih i kolega koji stavljaju u neravnopravan položaj izrazito mali. Većina ljudi, i u slučaju kada su žrtva i u slučaju kada su svjedokom diskriminacije, neće uopće reagirati, a oni koji reagiraju to čine najčešće traženjem/davanjem podrške, a ne na proaktivan način usmjeren na zaustavljanje neravnopravnog tretmana. Iako su muškarci skloniji neravnopravno tretirati žene na tržištu rada, postoji i relativno velik postotak žena koje su također sklone diskriminirati žene. U skladu s početnim očekivanjima, pojedinci s egalitarnijim stavovima prema rodnim ulogama u području posla značajno su manje skloni neravnopravnom tretmanu po spolu, međutim razlike u atribuiranju razloga rodne diskriminacije unutarnjim i stabilnim nasuprot vanjskim i nestabilnim faktorima nisu povezane sa sklonošću rodnoj diskriminaciji.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

I strani i hrvatski statistički podaci ukazuju na nejednak položaj muškaraca i žena na poslu i na tržištu rada. Nejednakost se očituje u visokoj rodnoj segregaciji zanimanja, podzastupljenosti žena na rukovodećim položajima, većem postotku nezaposlenosti među ženama te općenito u razlikama plaća za isti posao. U ovom istraživanju zanimalo nas je kakva su iskustva muškaraca i žena u RH po pitanju (ne)ravnopravnog tretmana na poslu/tržištu rada. Rad je dio sveobuhvatnog projekta „Percepcija, iskustva i stavovi o rodnoj diskriminaciji u RH“ provedenog na nacionalno reprezentativnom uzorku 1.363 građana starijih od 15 godina, te na inicijativu Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH. Zanimalo nas je koju vrstu neravnopravnog tretmana građani doživljavaju na poslu, tko je taj tko ih diskriminira, kako reagiraju kada su doživjeli neravnopravan tretman samo zbog svojeg spola odnosno kada su svjedokom takvog ponašanja na poslu, te koliko su muškarci i žene sami skloni druge tretirati neravnopravno samo zbog njihovog spola. Dodatni cilj bio je istražiti o čemu ovisi spomenuta sklonost. Pretpostavili smo da će građani koji razloge rodne diskriminacije atribuiraju stabilnim i internalnim faktorima poput bioloških razlika među spolovima biti skloniji diskriminaciji od onih koji smatraju da su muško-ženske razlike posljedica eksternalnih i promjenjivih faktora (npr. običaja). Također smo očekivali da će oni koji imaju egalitarnije stavove prema rodnim ulogama u području posla/tržišta rada biti manje skloni diskriminirati po spolu od onih koji imaju tradicionalne stavove o muškarcima i ženama. Rezultati pokazuju da je oko 10% građana imalo iskustvo neravnopravnog tretmana na poslu/tržištu rada, pri čemu više diskriminacije doživljavaju žene. Najčešća iskustva odnose se na uvredljive komentare, uskraćeno napredovanje ili usavršavanje, manju plaću za isti posao te odbijanje zapošljavanja. Nadređeni muškarci su ti koji najčešće diskriminiraju, dok su postoci nadređenih žena, podređenih i kolega koji stavljaju u neravnopravan položaj izrazito mali. Većina ljudi, i u slučaju kada su žrtva i u slučaju kada su svjedokom diskriminacije, neće uopće reagirati, a oni koji reagiraju to čine najčešće traženjem/davanjem podrške, a ne na proaktivan način usmjeren na zaustavljanje neravnopravnog tretmana. Iako su muškarci skloniji neravnopravno tretirati žene na tržištu rada, postoji i relativno velik postotak žena koje su također sklone diskriminirati žene. U skladu s početnim očekivanjima, pojedinci s egalitarnijim stavovima prema rodnim ulogama u području posla značajno su manje skloni neravnopravnom tretmanu po spolu, međutim razlike u atribuiranju razloga rodne diskriminacije unutarnjim i stabilnim nasuprot vanjskim i nestabilnim faktorima nisu povezane sa sklonošću rodnoj diskriminaciji.

Projekt MZOS projekt

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//