Normal view MARC view ISBD view

Turning point - nova socijalno-ekološka paradigma / Cifrić, Ivan ; Trako Poljak, Tijana.

By: Cifrić, Ivan.
Contributor(s): Trako Poljak, Tijana [aut].
Material type: ArticleArticleDescription: 26-26 str.Other title: Turning point - new socio-ecological paradigm [Naslov na engleskom:].Subject(s): 5.05 | socijalno-ekološka paradigma; turning point; ekološki obrat; socijalni obrat | socio-ecological paradigm; turning point; ecological turn; social turn In: Integrativno mišljenje i nova paradigma znanja str. 26-26Summary: Nastankom industrijskog kapitalističkog društva danas se govori o poremećenom odnosu prirode i društva. Živimo u novom „društvenom prirodnom stanju“, odnosno već 200 godina (industrijsko društvo) u razdoblju „antropocena“, iako je „antropocen“ započeo od neolitika. Čovjek jest mijenjao okoliš i to više nego sebe, ali ne toliko koliko u posljednja dva stoljeća. Industrijalizacija je uzrokovala „metabolički rascjep“ i učinila ga transparentnim, pa je on vidljiv suvremeni pokazatelj nužne prekretnice. Upozoravamo dakle na potrebu poticanja rasprava o ekološkom obratu modernog svijeta. No, ako se govori o ekološkom obratu, zašto se ne bi u raspravu uveo i socijalni obrat, primjerice socijalno usporavanje, smanjenje brzine kojom ide suvremena civilizacija koja sustavno proizvodi više reda ali i više entropije nego „primitivna“ i stacionarna društva. Liberalni kapitalizam možemo nazvati entropijsko društvo, u kojemu sistem vodi društvo u sve veću entropiju. Znanstveno i stručno tematiziranje ekološke i socijalne prekretnice zajedno argument je za radikalne promjene suvremenog stanja antropobiotičke ekumene i paradigme kapitalističkog napretka. Potrebne su promjena sustava vrijednosti i socijalno-ekološkog metabolizma. Temi socijalne prekretnice pripadaju, primjerice, pitanja kao što su krize, homogenizacija kultura, međunarodna suradnja, dužničko ropstvo itd. Suvremeni ekološki turning point temelji se, istina, na porastu osviještenosti o prirodnoj ograničenosti ali i nedovoljnoj aktivnosti a socijalni turning point na nedovoljnoj svijesti o granicama postojećega kapitalističkog društvenog sistema. Zato bi se moglo reći da se „prirodna nužnost“ radikalnog ograničenja politizira a „socijalna nužnost“ radikalne promjene često tabuizira i ideologizira.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Nastankom industrijskog kapitalističkog društva danas se govori o poremećenom odnosu prirode i društva. Živimo u novom „društvenom prirodnom stanju“, odnosno već 200 godina (industrijsko društvo) u razdoblju „antropocena“, iako je „antropocen“ započeo od neolitika. Čovjek jest mijenjao okoliš i to više nego sebe, ali ne toliko koliko u posljednja dva stoljeća. Industrijalizacija je uzrokovala „metabolički rascjep“ i učinila ga transparentnim, pa je on vidljiv suvremeni pokazatelj nužne prekretnice. Upozoravamo dakle na potrebu poticanja rasprava o ekološkom obratu modernog svijeta. No, ako se govori o ekološkom obratu, zašto se ne bi u raspravu uveo i socijalni obrat, primjerice socijalno usporavanje, smanjenje brzine kojom ide suvremena civilizacija koja sustavno proizvodi više reda ali i više entropije nego „primitivna“ i stacionarna društva. Liberalni kapitalizam možemo nazvati entropijsko društvo, u kojemu sistem vodi društvo u sve veću entropiju. Znanstveno i stručno tematiziranje ekološke i socijalne prekretnice zajedno argument je za radikalne promjene suvremenog stanja antropobiotičke ekumene i paradigme kapitalističkog napretka. Potrebne su promjena sustava vrijednosti i socijalno-ekološkog metabolizma. Temi socijalne prekretnice pripadaju, primjerice, pitanja kao što su krize, homogenizacija kultura, međunarodna suradnja, dužničko ropstvo itd. Suvremeni ekološki turning point temelji se, istina, na porastu osviještenosti o prirodnoj ograničenosti ali i nedovoljnoj aktivnosti a socijalni turning point na nedovoljnoj svijesti o granicama postojećega kapitalističkog društvenog sistema. Zato bi se moglo reći da se „prirodna nužnost“ radikalnog ograničenja politizira a „socijalna nužnost“ radikalne promjene često tabuizira i ideologizira.

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//