Normal view MARC view ISBD view

Što sam više to manje boli : ovisnost praga boli o prostornom odnosu ispitanika i eksperimentatora / Dragutin Ivanec, Koraljka Modić Stanke, Ivan Tomić.

By: Ivanec, Dragutin.
Contributor(s): Modić Stanke, Koraljka [aut] | Tomić, Ivan [aut].
Material type: materialTypeLabelArticleDescription: 79-79. In: XX. Dani psihologije u ZadruAbstract: Varijacije među ljudima u bolnoj osjetljivosti, uspoređujući ih s onima iz drugih osjetno perceptivnih sustava su relativno velike. To se odnosi i na prag boli za koji se smatra da je relativno stabilan i s malim varijacijama, jer je to prva obrana organizma pri detekciji štetnih podražaja. Relativno je veliki broj psiholoških čimbenika koji doprinose tim razlikama, odnosno koji mogu mijenjati mjere bolne osjetljivosti. Rezultati jednog istraživanja pokazali su da induciranje submisivnosti ili dominantnosti u odnosu eksperimentatora i ispitanika može utjecati na mjere bolne osjetljivosti. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati kako prostorni odnos eksperimentatora i ispitanika, a koji se implicitno može tumačiti kao odnos prostorne dominantnosti/submisivnosti može djelovati na veličinu praga boli za mehanički pritisak. U istraživanju je sudjelovalo 137 ispitanika koji su po slučaju bili svrstani u dvije eksperimentalne situacije. U jednoj je eksperimentator u odnosu na ispitanika bio tako postavljen da je bio na višoj prostornoj poziciji (sjedio je na visokoj stolici a ispitanik na niskoj - eksperimentator dominantan), a druga je bila obrnuta (ispitanik je sjedio na visokoj stolici, a eksperimentator na niskoj – ispitanik dominantan). Isti je eksperimentator bio u obje situacije, a ispitanicima je mjerio prag boli za mehanički pritisak na prstima obje ruke. Rezultati su pokazali da postoji jasan i statistički značajan odnos u veličini praga boli između dvije situacije. Kada su ispitanici bili dominantni njihov prag boli bio je viši. Analizirane su i spolne razlike jer se pokazalo da su muškarci redovito osjetljiviji na različite eksperimentalne manipulacije pri mjerenju bolne osjetljivosti. Postojala je statistički značajna interakcija spola i dominantnosti. Kod oba spola prag je bio veći u situaciji dominantnosti ispitanika, ali je kod žena učinak bio manji. Kad su ispitanici bili submisivni spolnih razlika nije bilo. Rezultati indiciraju da suptilna manipulacija dojmom fizičke dominantnosti i submisivnosti u odnosu eksperimentatora i ispitanika može biti čimbenik značajne modulacije u pragu boli za mehanički pritisak, što ima svoje kako teorijske, tako i metodološke implikacije.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Varijacije među ljudima u bolnoj osjetljivosti, uspoređujući ih s onima iz drugih osjetno perceptivnih sustava su relativno velike. To se odnosi i na prag boli za koji se smatra da je relativno stabilan i s malim varijacijama, jer je to prva obrana organizma pri detekciji štetnih podražaja. Relativno je veliki broj psiholoških čimbenika koji doprinose tim razlikama, odnosno koji mogu mijenjati mjere bolne osjetljivosti. Rezultati jednog istraživanja pokazali su da induciranje submisivnosti ili dominantnosti u odnosu eksperimentatora i ispitanika može utjecati na mjere bolne osjetljivosti. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati kako prostorni odnos eksperimentatora i ispitanika, a koji se implicitno može tumačiti kao odnos prostorne dominantnosti/submisivnosti može djelovati na veličinu praga boli za mehanički pritisak. U istraživanju je sudjelovalo 137 ispitanika koji su po slučaju bili svrstani u dvije eksperimentalne situacije. U jednoj je eksperimentator u odnosu na ispitanika bio tako postavljen da je bio na višoj prostornoj poziciji (sjedio je na visokoj stolici a ispitanik na niskoj - eksperimentator dominantan), a druga je bila obrnuta (ispitanik je sjedio na visokoj stolici, a eksperimentator na niskoj – ispitanik dominantan). Isti je eksperimentator bio u obje situacije, a ispitanicima je mjerio prag boli za mehanički pritisak na prstima obje ruke. Rezultati su pokazali da postoji jasan i statistički značajan odnos u veličini praga boli između dvije situacije. Kada su ispitanici bili dominantni njihov prag boli bio je viši. Analizirane su i spolne razlike jer se pokazalo da su muškarci redovito osjetljiviji na različite eksperimentalne manipulacije pri mjerenju bolne osjetljivosti. Postojala je statistički značajna interakcija spola i dominantnosti. Kod oba spola prag je bio veći u situaciji dominantnosti ispitanika, ali je kod žena učinak bio manji. Kad su ispitanici bili submisivni spolnih razlika nije bilo. Rezultati indiciraju da suptilna manipulacija dojmom fizičke dominantnosti i submisivnosti u odnosu eksperimentatora i ispitanika može biti čimbenik značajne modulacije u pragu boli za mehanički pritisak, što ima svoje kako teorijske, tako i metodološke implikacije.

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha