Normal view MARC view ISBD view

Distributivna i proceduralna pravednost kao medijatori odnosa nesigurnosti posla i zadovoljstva poslom / Ružojčić, Mitja ; Maslić Seršić, Darja.

By: Ružojčić, Mitja.
Contributor(s): Maslić Seršić, Darja [aut].
Material type: ArticleArticleDescription: 96-96 str.Other title: Distributive and procedural justice as mediators of the relationship between job insecurity and job satisfaction [Naslov na engleskom:].Subject(s): 5.06 | nesigurnost posla ; distributivna organizacijska pravednost ; proceduralna organizacijska pravednost ; zadovoljstvo poslom ; medijacija | job insecurity ; distributive organizational justice ; procedural organizational justice ; job satisfaction ; mediation In: 22. Dani Ramira i Zorana Bujasa str. 96-96Abstract: Nesigurnost posla smatra se stresorom s negativnim posljedicama po pojedinca i organizaciju. Međutim, iako je negativna povezanost ove značajke radne okoline s osobnom dobrobiti, stavovima prema poslu i organizaciji te ponašanjima na radnom mjestu relativno dobro utvrđena (De Witte, 2005), istraživanja koja su se bavila mehanizmima preko kojih nesigurnost posla djeluje na navedene ishode su malobrojna. Stoga smo, na temelju transakcijske teorije stresa (Lazarus i Folkman, 1984), kao potencijalne medijatore ishoda ovog stresora odabrali procjene pravednosti organizacije. Cilj je bio ispitati posreduju li distributivna i proceduralna organizacijska pravednost vezu između doživljaja nesigurnosti posla i zadovoljstva poslom. U tu svrhu, Skala kvantitativne nesigurnosti posla (De Witte, 2000), 3 čestice kvalitativne nesigurnosti posla – doživljaj neizvjesnosti vezane uz mogućnost napredovanja, plaću i radne resurse, prilagođena Skala organizacijske pravednosti (Jakopec i Sušanj, 2014) te Skala općeg zadovoljstva poslom (Maslić Seršić i Šverko, 2000) primijenjene su na uzorku 455 osoba visoke stručne spreme oba spola, starosti do 45 godina i zaposlenih u različitim organizacijama u Republici Hrvatskoj. Rezultati višestrukih medijacijskih analiza s bootstraping metodom procjene značajnosti indirektnih efekata (Preacher i Hayes, 2008) pokazuju kako su i distributivna i proceduralna pravednost medijatori povezanosti opće nesigurnosti posla, kao i nesigurnosti napredovanja, trenutne plaće i resursa na poslu, sa zadovoljstvom poslom. Pri tome ova dva medijatora objašnjavaju 55–100 % povezanosti nesigurnosti posla sa zadovoljstvom poslom. Iako je provedeno istraživanje transverzalno i korelacijsko što ograničava uzročno-posljedičnu interpretaciju nalaza, ono je među prvima koje se bavi organizacijskim medijatorima ishoda nesigurnosti posla. Rezultati daju smjernice za buduća istraživanja, ali i potencijalna djelovanja u svrhu umanjivanja negativnih učinaka nesigurnosti posla.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Nesigurnost posla smatra se stresorom s negativnim posljedicama po pojedinca i organizaciju. Međutim, iako je negativna povezanost ove značajke radne okoline s osobnom dobrobiti, stavovima prema poslu i organizaciji te ponašanjima na radnom mjestu relativno dobro utvrđena (De Witte, 2005), istraživanja koja su se bavila mehanizmima preko kojih nesigurnost posla djeluje na navedene ishode su malobrojna. Stoga smo, na temelju transakcijske teorije stresa (Lazarus i Folkman, 1984), kao potencijalne medijatore ishoda ovog stresora odabrali procjene pravednosti organizacije. Cilj je bio ispitati posreduju li distributivna i proceduralna organizacijska pravednost vezu između doživljaja nesigurnosti posla i zadovoljstva poslom. U tu svrhu, Skala kvantitativne nesigurnosti posla (De Witte, 2000), 3 čestice kvalitativne nesigurnosti posla – doživljaj neizvjesnosti vezane uz mogućnost napredovanja, plaću i radne resurse, prilagođena Skala organizacijske pravednosti (Jakopec i Sušanj, 2014) te Skala općeg zadovoljstva poslom (Maslić Seršić i Šverko, 2000) primijenjene su na uzorku 455 osoba visoke stručne spreme oba spola, starosti do 45 godina i zaposlenih u različitim organizacijama u Republici Hrvatskoj. Rezultati višestrukih medijacijskih analiza s bootstraping metodom procjene značajnosti indirektnih efekata (Preacher i Hayes, 2008) pokazuju kako su i distributivna i proceduralna pravednost medijatori povezanosti opće nesigurnosti posla, kao i nesigurnosti napredovanja, trenutne plaće i resursa na poslu, sa zadovoljstvom poslom. Pri tome ova dva medijatora objašnjavaju 55–100 % povezanosti nesigurnosti posla sa zadovoljstvom poslom. Iako je provedeno istraživanje transverzalno i korelacijsko što ograničava uzročno-posljedičnu interpretaciju nalaza, ono je među prvima koje se bavi organizacijskim medijatorima ishoda nesigurnosti posla. Rezultati daju smjernice za buduća istraživanja, ali i potencijalna djelovanja u svrhu umanjivanja negativnih učinaka nesigurnosti posla.

Projekt MZOS projekt

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//