Normal view MARC view ISBD view

Konstrukcija i validacija Skale uključenosti u nastavu fizike / Nina Pavlin-Bernardić, Vanja Putarek, Daria Rovan, Ema Petričević, Vesna Vlahović-Štetić.

By: Pavlin-Bernardić, Nina.
Contributor(s): Putarek, Vanja [aut] | Rovan, Daria [aut] | Petričević, Ema [aut] | Vlahović-Štetić, Vesna [aut].
Material type: ArticleArticleDescription: 110-110 str.Other title: Construction and validation of the Engagement in physics scale [Naslov na engleskom:].Subject(s): 5.06 | uključenost; skala uključenosti; fizika | engagement; engagement scale; physics In: XX. Dani psihologije u Zadru str. 110-110Abstract: Uključenost predstavlja koncept iz šireg područja motivacije, no radi se o različitim, ali povezanim konstruktima pri čemu motivacija predstavlja namjeru, a uključenost komponentu akcije. Prema najčešće navođenoj konceptualizaciji, uključenost se sastoji od kognitivne, bihevioralne i emocionalne dimenzije. Kognitivna dimenzija odnosi se na korištenje strategija učenja i samoregulacije, bihevioralna na trud koji učenik ulaže u terminima pažnje, ulaganja napora i ustrajnosti, a emocionalna na ugodne ili neugodne emocije koje se javljaju za vrijeme učenja ili sudjelovanja u nastavi. Razina uključenosti učenika u nastavu može se razlikovati od predmeta do predmeta, pa je cilj ovog rada bio je konstruirati i validirati Skalu uključenosti u nastavu fizike. U istraživanju su sudjelovala 803 učenika 2., 3. i 4. razreda iz pet općih gimnazija u Hrvatskoj. Konfirmatornom faktorskom analizom rezultata na Skali uključenosti potvrđeno je dobro slaganje dobivenih rezultata s trofaktorskim modelom uključenosti kojeg sačinjavaju kognitivna, bihevioralna i emocionalna uključenost. Pouzdanosti subskala su zadovoljavajuće do visoke. Provjerene su i korelacije subskala sa samoefikasnosti u fizici i subjektivnom vrijednosti fizike te se pokazalo da su one niske do umjerene, pri čemu kognitivna uključenost najviše korelira s obje navedene varijable. Rezultati pokazuju da učenici u našem uzorku imaju nisku do srednju razinu uključenosti u nastavu fizike, no dok učenici 2. razreda pokazuju višu razinu kognitivne i bihevioralne uključenosti od učenika starijih razreda, učenici 4. razreda pokazuju višu razinu emocionalne uključenosti. Između mladića i djevojaka pokazala se statistički značajna razlika samo na dimenziji emocionalne uključenosti, pri čemu mladići imaju više rezultate. Učenici koji očekuju više ocjene iz fizike na kraju godine imaju više rezultate na sve tri dimenzije uključenosti. Također, učenici koji namjeravaju odabrati fiziku kao izborni predmet na maturi imaju više rezultate na sve tri subskale od onih koji to ne namjeravaju.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Uključenost predstavlja koncept iz šireg područja motivacije, no radi se o različitim, ali povezanim konstruktima pri čemu motivacija predstavlja namjeru, a uključenost komponentu akcije. Prema najčešće navođenoj konceptualizaciji, uključenost se sastoji od kognitivne, bihevioralne i emocionalne dimenzije. Kognitivna dimenzija odnosi se na korištenje strategija učenja i samoregulacije, bihevioralna na trud koji učenik ulaže u terminima pažnje, ulaganja napora i ustrajnosti, a emocionalna na ugodne ili neugodne emocije koje se javljaju za vrijeme učenja ili sudjelovanja u nastavi. Razina uključenosti učenika u nastavu može se razlikovati od predmeta do predmeta, pa je cilj ovog rada bio je konstruirati i validirati Skalu uključenosti u nastavu fizike. U istraživanju su sudjelovala 803 učenika 2., 3. i 4. razreda iz pet općih gimnazija u Hrvatskoj. Konfirmatornom faktorskom analizom rezultata na Skali uključenosti potvrđeno je dobro slaganje dobivenih rezultata s trofaktorskim modelom uključenosti kojeg sačinjavaju kognitivna, bihevioralna i emocionalna uključenost. Pouzdanosti subskala su zadovoljavajuće do visoke. Provjerene su i korelacije subskala sa samoefikasnosti u fizici i subjektivnom vrijednosti fizike te se pokazalo da su one niske do umjerene, pri čemu kognitivna uključenost najviše korelira s obje navedene varijable. Rezultati pokazuju da učenici u našem uzorku imaju nisku do srednju razinu uključenosti u nastavu fizike, no dok učenici 2. razreda pokazuju višu razinu kognitivne i bihevioralne uključenosti od učenika starijih razreda, učenici 4. razreda pokazuju višu razinu emocionalne uključenosti. Između mladića i djevojaka pokazala se statistički značajna razlika samo na dimenziji emocionalne uključenosti, pri čemu mladići imaju više rezultate. Učenici koji očekuju više ocjene iz fizike na kraju godine imaju više rezultate na sve tri dimenzije uključenosti. Također, učenici koji namjeravaju odabrati fiziku kao izborni predmet na maturi imaju više rezultate na sve tri subskale od onih koji to ne namjeravaju.

Projekt MZOS projekt

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//