Normal view MARC view ISBD view

Izgubljeni u prijevodu: pitanje etničkog identiteta govornika istrorumunjskoga jezika između politizacije i zbilje / Eterović, Ivana ; Doričić, Robert.

By: Eterović, Ivana.
Contributor(s): Doričić, Robert [aut].
Material type: ArticleArticlePublisher: 2016Description: 23-32 str.Other title: Lost in translation: the question of ethnic identity of the Istroromanian speakers between politicization and reality [Naslov na engleskom:].Subject(s): 6.03 | 6.04 | 6.08 | identitet, istrorumunjski jezik, Istrorumunji, Žejane, Čepićko polje | identity, Istroromanian language, Istroromanians, Žejane, Čepić' fieldOnline resources: Click here to access online In: Romanoslavica 52 (2016), 2 ; str. 23-32Summary: Terminom istrorumunjski jezik uvriježilo se u znanstvenoj literaturi označavati jedan od četiriju povijesnih dijalekata rumunjskoga jezika, kojim se govori na dvama geografski odijeljenim područjima u sjeveroistočnoj Istri: sjevernije u selu Žejane, a južnije u Šušnjevici i okolnim selima smještenim uz rub Čepićkoga polja. Izvorni govornici, čiji broj danas naglo opada, nazivaju svoj jezik žejanski ili vlaški, dok mlađa populacija sve manje doživljava jezik bitnom odrednicom svojeg identiteta. Pokušaj zahvaćanja identiteta istrorumunjofona, ponajprije s obzirom na njihovu jezičnu specifičnost, privlači pozornost lingvista, historiografa, etnologa i drugih istraživača još od druge polovice 19. stoljeća. U postojećoj literaturi zamjetna je međutim diskrepancija pri određenju njihova etničkoga identiteta, u prvome redu između hrvatskih i rumunjskih autora, a ideološka obojenost provlači se i posve recentnom znanstvenom produkcijom o toj temi. Na temelju pregleda različitih određenja etničkoga identiteta govornika istrorumunjskoga jezika u postojećoj znanstvenoj literaturi i njihove usporedbe s realnim stanjem u ovome će se radu nastojati predstaviti čimbenike koji ga oblikuju i rasvijetliti popratne ideološke reperkusije.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Terminom istrorumunjski jezik uvriježilo se u znanstvenoj literaturi označavati jedan od četiriju povijesnih dijalekata rumunjskoga jezika, kojim se govori na dvama geografski odijeljenim područjima u sjeveroistočnoj Istri: sjevernije u selu Žejane, a južnije u Šušnjevici i okolnim selima smještenim uz rub Čepićkoga polja. Izvorni govornici, čiji broj danas naglo opada, nazivaju svoj jezik žejanski ili vlaški, dok mlađa populacija sve manje doživljava jezik bitnom odrednicom svojeg identiteta. Pokušaj zahvaćanja identiteta istrorumunjofona, ponajprije s obzirom na njihovu jezičnu specifičnost, privlači pozornost lingvista, historiografa, etnologa i drugih istraživača još od druge polovice 19. stoljeća. U postojećoj literaturi zamjetna je međutim diskrepancija pri određenju njihova etničkoga identiteta, u prvome redu između hrvatskih i rumunjskih autora, a ideološka obojenost provlači se i posve recentnom znanstvenom produkcijom o toj temi. Na temelju pregleda različitih određenja etničkoga identiteta govornika istrorumunjskoga jezika u postojećoj znanstvenoj literaturi i njihove usporedbe s realnim stanjem u ovome će se radu nastojati predstaviti čimbenike koji ga oblikuju i rasvijetliti popratne ideološke reperkusije.

Projekt MZOS projekt

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//