Normal view MARC view ISBD view

EKOHISTORIJSKI ASPEKTI PROUČAVANJA LOGORA NA GOLOM OTOKU 1949.-1956. / Previšić, Martin ; Prokić, Milica.

By: Previšić, Martin.
Contributor(s): Prokić, Milica [aut].
Material type: materialTypeLabelArticlePublisher: 2016Description: 186-196.Other title: ECOHISTORIAL ASPECTS OF GOLI OTOK LABOR CAMP 1949- 1956 [Naslov na engleskom:].Subject(s): 6.04 | Goli otok, Jugoslavija, Informbiro, ekohistorija, logor, politički preodgoj | Naked island, Yugoslavia, Informbureau, Ecohistory, labor camp, political reeducationOnline resources: Click here to access online | Click here to access online In: Ekonomska i ekohistorija : časopis za gospodarsku povijest i povijest okoliša XII (2016), 12 ; str. 186-196Summary: Logor na Golom otoku nastao je 1949. u vrhuncu sukoba Tito –Staljin te je funkcionirao sve do kraja 1956. godine kada je zatvoren. Za to vrijeme kroz njega je prošlo oko 13 000 logoraša. Kao tema godinama je bio prešućivan da bi tek tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća postupno spoznaje o događajima u logoru dopirale do javnosti. Nakon raspada Jugoslavije historičari su se uglavnom orijentirali na analizu uobičajenih aspekata političke povijesti vezane uz ovaj logor te naravno, na pojavu niza svjedočanstava o teškim uvjetima i metodama prisutnim u logoru. Međutim, funkcioniranje logora na Golom otoku nije utjecalo samo na političku zbilju i pojedince onoga doba, već i na sam otok. Težak fizički rad tisuća kažnjenika, kao i čitavi proizvodni procesi koji su bili instalirani na Golom otoku u vrijeme sukoba temeljito su mijenjali sam golootočki okoliš. Kamenu pustinju pretvarali su u pravo malo naselje ; doslovno goli otok je pošumljen, itd. Logoraški rad koji je bio povezan i sa ekonomskim aspektima, ali i onim »preodgojim«, imao je velik utjecaj na promjenu otoka. Rad nastoji doprinijeti takvom, ekohistorijskom razmatranju povijesti logora na Golom otoka, naslanjajući se na slična nastojanja npr. u bogatoj historiografiji Gulaga. Na taj način tema se analizira u širem geografskom, političkom, ideološkom i ekohistorijskom znanstvenom i stručnom kontekstu.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Logor na Golom otoku nastao je 1949. u vrhuncu sukoba Tito –Staljin te je funkcionirao sve do kraja 1956. godine kada je zatvoren. Za to vrijeme kroz njega je prošlo oko 13 000 logoraša. Kao tema godinama je bio prešućivan da bi tek tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća postupno spoznaje o događajima u logoru dopirale do javnosti. Nakon raspada Jugoslavije historičari su se uglavnom orijentirali na analizu uobičajenih aspekata političke povijesti vezane uz ovaj logor te naravno, na pojavu niza svjedočanstava o teškim uvjetima i metodama prisutnim u logoru. Međutim, funkcioniranje logora na Golom otoku nije utjecalo samo na političku zbilju i pojedince onoga doba, već i na sam otok. Težak fizički rad tisuća kažnjenika, kao i čitavi proizvodni procesi koji su bili instalirani na Golom otoku u vrijeme sukoba temeljito su mijenjali sam golootočki okoliš. Kamenu pustinju pretvarali su u pravo malo naselje ; doslovno goli otok je pošumljen, itd. Logoraški rad koji je bio povezan i sa ekonomskim aspektima, ali i onim »preodgojim«, imao je velik utjecaj na promjenu otoka. Rad nastoji doprinijeti takvom, ekohistorijskom razmatranju povijesti logora na Golom otoka, naslanjajući se na slična nastojanja npr. u bogatoj historiografiji Gulaga. Na taj način tema se analizira u širem geografskom, političkom, ideološkom i ekohistorijskom znanstvenom i stručnom kontekstu.

Projekt MZOS projekt

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha