Normal view MARC view ISBD view

Matija Divković i kultura pisane riječi II. : zbornik radova sa znanstvenog skupa, [Zagreb, 1. prosinca 2016.- Sarajevo, 2. i 3. prosinca 2016.] / urednici Dolores Grmača, Marijana Horvat, Marko Karamatić ; [prijevod sažetaka na engleski Florence Graham].

By: Znanstveni skup Matija Divković i kultura pisane riječi franjevaca Bosne Srebrene (2016 ; Zagreb, Sarajevo).
Contributor(s): Grmača, Dolores [edt] | Horvat, Marijana [edt, aut] | Karamatić, Marko [edt] | Šarčević, Ivan [aut] | Mikulić, Ivana [aut] | Cvetnić, Sanja [aut] | Pehar, Marija [aut] | Babić, Mile [aut] | Nakaš, Lejla [aut] | Žagar, Mateo [aut] | Hudaček, Lana [aut] | Mihaljević, Milica [aut] | Pranjković, Ivo [aut] | Kramarić, Martina [aut] | Barbarić, Vuk-Tadija [aut] | Vidović, Domagoj [aut] | Stolac, Diana [aut] | Katnić-Bakaršić, Marina [aut] | Damian, Irena [aut] | Perić Gavrančić, Sanja [aut] | Radošević, Andrea [aut] | Mušija, Sanela [aut] | Šimić, Krešimir [aut] | Zaradija Kiš, Antonija [aut] | Kursar, Vjeran [aut] | Protrka Štimec, Marina [aut] | Beljan Kovačić, Iva [aut] | Begović-Sokolija, Ena [aut] | Košutar, Petra [aut] | Brlobaš, Željka [aut] | Breko Kustura, Hana [aut] | Hančić-Matejić, Nenad [aut].
Material type: TextTextPublisher: Sarajevo : Zagreb : Kulturno-povijesni institut Bosne Srebrene ; Hrvatska sveučilišna naklada, 2017Description: 736 str. : ilustr. ; 24 cm.ISBN: 9789531693837 .Subject(s): Divković, Matija -- Kongresi | Franjevci -- Bosna i Hercegovina -- Kongresi | hrvatska književnost - književne studije | bosanskohercegovačka književnost - književne studije | Divković, Matija - književne studije - jezične studije zbornik
Contents:
Sadržaj: Uz obljetnicu Divkovićeva malog Nauka krstjanskoga i Besjeda ; I. Ivan Šarčević: Tridentska katolička univerzalizacija : katekizam, pučka pobožnost i svete slike ; Ivana Mikulić: Divković i Grličić – počeci bosanske i slavonske katekizamske književnosti ; Sanja Cvetnić: Matija Divković i likovna kultura franjevaca Bosne Srebrene oko 1600. ; Marija Pehar: Tema Marijine ljepote u vremenu i djelu Matije Divkovića ; Mile Babić: Divkovićeva kristologija u Besjedama ; Lejla Nakaš: Kalendar u izdanjima Nauka krstjanskog Matije Divkovića ; II. Dolores Grmača, Mateo Žagar: Prva bosanična početnica u Divkovićevu malom Nauku ; Lana Hudeček, Milica Mihaljević: Divkovićeva sintaksa u suvremenome i današnjemu kontekstu ; Ivo Pranjković: Leksičke osobitosti Divkovićevih Besjeda ; Martina Kramarić: Usporedba jezično-stilskih obilježja Divkovićevih Besjeda s ponekim obilježjima djela srednjovjekovne hrvatske književnosti ; Vuk-Tadija Barbarić: Sekundarna jotacija – zanimljivo, ali rješivo pitanje izdavačke prakse Divkovićevih djela (na primjeru Besjeda) ; Domagoj Vidović: Imena u djelima fra Matije Divkovića ; Diana Stolac: Obraćanje čitateljima u trima Divkovićevim knjigama ; Marina Katnić-Bakaršić: Sto čudesa fra Matije Divkovića: diskursno-pragmatička stilistička interpretacija ; Irena Damian: Inovativna grafematička rješenja u Divkovićevim tiskanim izdanjima ; III. Sanja Perić Gavrančić: Ars praedicandi – umijeće propovijedanja i tradicija žanra u Divkovićevim Besjedama ; Andrea Radošević: Utjecaj Johannesa Herolta na katehetsko-propovjedni opus Matije Divkovića ; Sanela Mušija: Dijalog kao oblik i postupak u malom Nauku Matije Divkovića ; Krešimir Šimić: Divkovićevi Abramovi verši ; Antonija Zaradija Kiš: Slatkost nebeske slave u predaji i egzemplu iz Besjeda ili Divkovićeva predodžba raja ; IV. Vjeran Kursar: Živjeti krstjanski pod turskim gospodstvom: Osmansko Carstvo u djelima bosanskih franjevaca ; Marina Protrka Štimec: Ilirizam bosanskih franjevaca: sekularno, estetsko, sveto ; Iva Beljan Kovačić: Modeli biografi je u hrvatskoj književnosti Bosne i Hercegovine od 18. do 20. stoljeća ; Ena Begović-Sokolija: Dijalog franjevačkih ljetopisa sa suvremenom bosanskohercegovačkom i hrvatskom književnošću ; Petra Košutar: Dijakronijski pogled na franjevački pravopis ; Željka Brlobaš: Latinska slovnica Filipa Kunića u odnosu na hrvatsko gramatičko nazivlje ; Hana Breko Kustura: Između Italije, Dalmacije i Bosne. Kantuali fra Petra Kneževića (Sinj i Visovac 1767/1768) u povodu 250. obljetnice nastanka ; Martina Horvat: Lingvostilistička raščlamba Šitovićevih pjesama o paklu ; V. Nenad Hančić-Matejić, Mateo Žagar: Koncepcijske smjernice pri izradi fonta za hrvatsku ćirilicu po uzoru na Divkovićev tisak ; Literatura o Matiji Divkoviću ; Kazalo imena
Summary: U povijestima hrvatske književnosti posebno mjesto pripada fra Matiji Divkoviću (1563–1631), utemeljitelju franjevačke i bosanskohercegovačke književnosti, autoru prvih tiskanih knjiga na narodnom jeziku i ujedno prvih djela na području današnje Bosne i Hercegovine ostvarenih što kavskom stilizacijom hrvatskoga književnog jezika. Divković svoja prva djela Nauk krstjanskiza narod slovinski (tzv. veliki Nauk) i Sto čudesa aliti zlamen’jablažene i slavne Bogorodice, Divice Marije objavljuje u Veneciji 1611. u tiskari Pietra M. Bertana i to na bosančici za koju jesam osmišljavao grafijska rješenja i lijevao slova. Svoje tiskarsko iskustvo Divković primjenjuje i pet godina kasnije kada ponovno lijeva slova i kod istog tiskara 1616. objavljuje još dva djela kojasu doživjela znatno veću popularnost: Besjede svrhu evanđel’ja nedjeljnijeh priko svega godišta (2. izdanje 1704) i Nauk krstjanskis mnozijemi stvari duhovnijemi i vele bogoljubnijemi (tzv.mali Nauk) koji je do 1738. godine objavljen dvadesetak puta i to u dvije inačice: opsežnoj i kratkoj.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
Item type Current location Collection Call number Status Date due Barcode Item holds
Knjiga Knjiga Knjižnica FFZG
3. kat, slavenska filologija
Kroatistika D05.22 ZBO.MD 2017 (Browse shelf) Available 1305220467
Knjiga Knjiga Knjižnica FFZG
3. kat, slavenska filologija
Kroatistika D05.22 ZBO.MD 2017 (Browse shelf) Available 1305220468
Total holds: 0

Bibliografija iza svakog rada

Summaries

Sadržaj: Uz obljetnicu Divkovićeva malog Nauka krstjanskoga i Besjeda ; I. Ivan Šarčević: Tridentska katolička univerzalizacija : katekizam, pučka pobožnost i svete slike ; Ivana Mikulić: Divković i Grličić – počeci bosanske i slavonske katekizamske književnosti ; Sanja Cvetnić: Matija Divković i likovna kultura franjevaca Bosne Srebrene oko 1600. ; Marija Pehar: Tema Marijine ljepote u vremenu i djelu Matije Divkovića ; Mile Babić: Divkovićeva kristologija u Besjedama ; Lejla Nakaš: Kalendar u izdanjima Nauka krstjanskog Matije Divkovića ; II. Dolores Grmača, Mateo Žagar: Prva bosanična početnica u Divkovićevu malom Nauku ; Lana Hudeček, Milica Mihaljević: Divkovićeva sintaksa u suvremenome i današnjemu kontekstu ; Ivo Pranjković: Leksičke osobitosti Divkovićevih Besjeda ; Martina Kramarić: Usporedba jezično-stilskih obilježja Divkovićevih Besjeda s ponekim obilježjima djela srednjovjekovne hrvatske književnosti ; Vuk-Tadija Barbarić: Sekundarna jotacija – zanimljivo, ali rješivo pitanje izdavačke prakse Divkovićevih djela (na primjeru Besjeda) ; Domagoj Vidović: Imena u djelima fra Matije Divkovića ; Diana Stolac: Obraćanje čitateljima u trima Divkovićevim knjigama ; Marina Katnić-Bakaršić: Sto čudesa fra Matije Divkovića: diskursno-pragmatička stilistička interpretacija ; Irena Damian: Inovativna grafematička rješenja u Divkovićevim tiskanim izdanjima ; III. Sanja Perić Gavrančić: Ars praedicandi – umijeće propovijedanja i tradicija žanra u Divkovićevim Besjedama ; Andrea Radošević: Utjecaj Johannesa Herolta na katehetsko-propovjedni opus Matije Divkovića ; Sanela Mušija: Dijalog kao oblik i postupak u malom Nauku Matije Divkovića ; Krešimir Šimić: Divkovićevi Abramovi verši ; Antonija Zaradija Kiš: Slatkost nebeske slave u predaji i egzemplu iz Besjeda ili Divkovićeva predodžba raja ; IV. Vjeran Kursar: Živjeti krstjanski pod turskim gospodstvom: Osmansko Carstvo u djelima bosanskih franjevaca ; Marina Protrka Štimec: Ilirizam bosanskih franjevaca: sekularno, estetsko, sveto ; Iva Beljan Kovačić: Modeli biografi je u hrvatskoj književnosti Bosne i Hercegovine od 18. do 20. stoljeća ; Ena Begović-Sokolija: Dijalog franjevačkih ljetopisa sa suvremenom bosanskohercegovačkom i hrvatskom književnošću ; Petra Košutar: Dijakronijski pogled na franjevački pravopis ; Željka Brlobaš: Latinska slovnica Filipa Kunića u odnosu na hrvatsko gramatičko nazivlje ; Hana Breko Kustura: Između Italije, Dalmacije i Bosne. Kantuali fra Petra Kneževića (Sinj i Visovac 1767/1768) u povodu 250. obljetnice nastanka ; Martina Horvat: Lingvostilistička raščlamba Šitovićevih pjesama o paklu ; V. Nenad Hančić-Matejić, Mateo Žagar: Koncepcijske smjernice pri izradi fonta za hrvatsku ćirilicu po uzoru na Divkovićev tisak ; Literatura o Matiji Divkoviću ; Kazalo imena

U povijestima hrvatske književnosti posebno mjesto pripada fra Matiji Divkoviću (1563–1631), utemeljitelju franjevačke i bosanskohercegovačke književnosti, autoru prvih tiskanih knjiga na narodnom jeziku i ujedno prvih djela na području današnje Bosne i Hercegovine ostvarenih što kavskom stilizacijom hrvatskoga književnog jezika. Divković svoja prva djela Nauk krstjanskiza narod slovinski (tzv. veliki Nauk) i Sto čudesa aliti zlamen’jablažene i slavne Bogorodice, Divice Marije objavljuje u Veneciji 1611. u tiskari Pietra M. Bertana i to na bosančici za koju jesam osmišljavao grafijska rješenja i lijevao slova. Svoje tiskarsko iskustvo Divković primjenjuje i pet godina kasnije kada ponovno lijeva slova i kod istog tiskara 1616. objavljuje još dva djela kojasu doživjela znatno veću popularnost: Besjede svrhu evanđel’ja nedjeljnijeh priko svega godišta (2. izdanje 1704) i Nauk krstjanskis mnozijemi stvari duhovnijemi i vele bogoljubnijemi (tzv.mali Nauk) koji je do 1738. godine objavljen dvadesetak puta i to u dvije inačice: opsežnoj i kratkoj.

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//