Normal view MARC view ISBD view

Naglašavanje posuđenica iz španjolskoga jezika u hrvatskim rječnicima / Bašić, Iva ; Grković, Daša.

By: Bašić, Iva.
Contributor(s): Grković, Daša [aut].
Material type: ArticleArticleDescription: 71-90 str.Other title: Accentuation of Spanish loanwords in Croatian dictionaries [Naslov na engleskom:].Subject(s): 6.03 | hrvatski jezik, španjolski jezik, posuđenice, norma, naglasna prilagodba | Croatian, Spanish, loanwords, norm, accent adjustmentOnline resources: Elektronička verzija In: Govor : časopis za fonetiku 34 (2017), 1 ; str. 71-90Summary: Strane se riječi preuzimaju iz drugoga jezika i prilagođavaju hrvatskom jeziku, u kojem se mogu nalaziti iz stilističkih razloga ili zato što još nije pronađena odgovarajuća hrvatska istovrijednica (Jozić, 2013: 67). Tijekom prilagodbe na svim jezičnim razinama preuzeta riječ može biti u statusu tuđice ili prilagođenice. Za razliku od tuđice, koja glasnički, prozodijski ni pravopisno nije prilagođena jeziku primatelju, prilagođenica je posve integrirana u jezik primatelj. U ovom ćemo se radu baviti naglasnom analizom hispanizama (N = 92). Korpus je prikupljen iz više rječnika hrvatskoga jezika. Postavljeno je nekoliko istraživačkih pitanja: hoće li posuđenice zadržati izvorno mjesto naglaska, hoće li se poštivati naglasna norma hrvatskoga jezika, možemo li govoriti o sustavnosti naglašavanja u rječnicima i kolika je zastupljenost silaznih naglasaka na nepočetnim slogovima te dubletnih ili tripletnih oblika? Analizom je utvrđeno da posuđenice uglavnom zadržavaju izvorno mjesto naglaska, da se pri prilagodbi gotovo uvijek poštuje naglasna norma hrvatskoga jezika te da do nepoštivanja naglasne norme dolazi samo kod silaznih naglasaka na nepočetnim slogovima.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Strane se riječi preuzimaju iz drugoga jezika i prilagođavaju hrvatskom jeziku, u kojem se mogu nalaziti iz stilističkih razloga ili zato što još nije pronađena odgovarajuća hrvatska istovrijednica (Jozić, 2013: 67). Tijekom prilagodbe na svim jezičnim razinama preuzeta riječ može biti u statusu tuđice ili prilagođenice. Za razliku od tuđice, koja glasnički, prozodijski ni pravopisno nije prilagođena jeziku primatelju, prilagođenica je posve integrirana u jezik primatelj. U ovom ćemo se radu baviti naglasnom analizom hispanizama (N = 92). Korpus je prikupljen iz više rječnika hrvatskoga jezika. Postavljeno je nekoliko istraživačkih pitanja: hoće li posuđenice zadržati izvorno mjesto naglaska, hoće li se poštivati naglasna norma hrvatskoga jezika, možemo li govoriti o sustavnosti naglašavanja u rječnicima i kolika je zastupljenost silaznih naglasaka na nepočetnim slogovima te dubletnih ili tripletnih oblika? Analizom je utvrđeno da posuđenice uglavnom zadržavaju izvorno mjesto naglaska, da se pri prilagodbi gotovo uvijek poštuje naglasna norma hrvatskoga jezika te da do nepoštivanja naglasne norme dolazi samo kod silaznih naglasaka na nepočetnim slogovima.

Projekt MZOS projekt

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//