Normal view MARC view ISBD view

Grafički dizajn: Od "visoke" i popularne kulture do kreiranja novih želja i potreba / Lovorka Magaš Bilandžić.

By: Magaš Bilandžić, Lovorka.
Material type: ArticleArticleDescription: 104-127 str.Other title: Graphic design: from "high" and popular culture to creating new desires and needs [Naslov na engleskom:].Subject(s): 6.05 | 7.05 | 7.07 | 1960-te, grafički dizajn, popularna kultura, vizualne komunikacije, ekonomska propaganda, plakat | 1960s, graphic design, popular culture, visual communication, advertising, poster In: Šezdesete u Hrvatskoj - Mit i stvarnost str. 104-127Summary: Modernizacijski procesi koji su obilježili jugoslavensku stvarnost 1960-ih doveli su do promjena u različitim sferama društvenog, kulturnog, političkog i ekonomskog života te imali vidljive reperkusije i u domeni grafičkog dizajna. Visoki standardi u oblikovanju vizualnih komunikacija manifestirali su se na različitim razinama i u svim segmentima života – od oblikovanja plakata različitih namjena do kreiranja prepoznatljivih vizualnih identiteta (tvornica, kazališta, hotela, manifestacija), opreme knjiga, časopisa i kataloga, gramofonskih ploča, ambalaže i novinskih oglasa za proizvode svakodnevne potrošnje koji su objavljivani u onodobnim tiskovinama (Vjesnik u srijedu i dr.). Autori koji su intenzivno surađivali s institucijama u sferi kulture i realnog sektora (Ivan Picelj, Aleksandar Srnec i Milan Vulpe) već su 1950-ih potaknuli inovativne pomake utemeljene na estetici Exata 51, a poigravanje s dizajnerskim konvencijama te konceptualna razrada plakata obilježit će djelovanje Mihajla Arsovskog i Borisa Bućana. Flower power estetika i ostali inozemni trendovi najevidentnije su se manifestirali u sferi omladinske kulture kroz grafička rješenja za programe SC-a te opremu Poleta, Studentskog lista i Pop expressa (Arsovski, Zoran Pavlović i drugi). Dolazi do redefiniranja standarda u oblikovanju kazališnog i filmskog plakata (Arsovski, Bućan, Boris Dogan, Mihovil Šimunović, Željko Miško Senečić i drugi) te kreiranja vizualnih identiteta festivala zabavne glazbe (Vladimir Straža, Dorian Sokolić). Svakodnevicu 1960-ih bitno su oblikovali i brojni danas „zaboravljeni“ ili nedovoljno poznati autori poput Pavla Vamplina, Dušana Bekara, Save Simončića, Zlatka Zrneca, Radovana Boića, Vladimira i Franje Flecka, Julije Pavelić Glogoški i drugih koji su prostor djelovanja pronašli u domeni tržišnih komunikacija i reklamne grafike. Oni su kroz suradnju s Ozehom i brojnim naručiteljima (od Kraša i Podravke do Fotokemike i Saponije), te oblikovanje vizualnih identiteta tvornica i proizvoda svakodnevne potrošnje, također konstruirali vizualnu estetiku vremena i potaknuli stvaranje novih želja i potreba u širokim društvenim slojevima. Brojna rješenja spomenutih i drugih grafičkih dizajnera – od ilustrativnih reklama do intermedijalnog transfera vizualnih obrazaca, uvođenja eksperimentalnih istraživanja u domenu popularne kulture i komercijalnog dizajna te primjene modernističkih, popartističkih i konceptualnih postupaka – sudjelovala su u kreiranju slike o optimističnim i „zlatnim šezdesetima“ obilježenima poticanjem konzumerizma, stvaranjem potrošačke kulture te približavanjem Zapadu i aktualnim trendovima.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
Item type Current location Call number Status Notes Date due Barcode Item holds
Poglavlje u knjizi Poglavlje u knjizi Knjižnica FFZG
SNZ
Available zatražite skeniranje na snz@ffzg.hr 1305273129
Total holds: 0

Modernizacijski procesi koji su obilježili jugoslavensku stvarnost 1960-ih doveli su do promjena u različitim sferama društvenog, kulturnog, političkog i ekonomskog života te imali vidljive reperkusije i u domeni grafičkog dizajna. Visoki standardi u oblikovanju vizualnih komunikacija manifestirali su se na različitim razinama i u svim segmentima života – od oblikovanja plakata različitih namjena do kreiranja prepoznatljivih vizualnih identiteta (tvornica, kazališta, hotela, manifestacija), opreme knjiga, časopisa i kataloga, gramofonskih ploča, ambalaže i novinskih oglasa za proizvode svakodnevne potrošnje koji su objavljivani u onodobnim tiskovinama (Vjesnik u srijedu i dr.). Autori koji su intenzivno surađivali s institucijama u sferi kulture i realnog sektora (Ivan Picelj, Aleksandar Srnec i Milan Vulpe) već su 1950-ih potaknuli inovativne pomake utemeljene na estetici Exata 51, a poigravanje s dizajnerskim konvencijama te konceptualna razrada plakata obilježit će djelovanje Mihajla Arsovskog i Borisa Bućana. Flower power estetika i ostali inozemni trendovi najevidentnije su se manifestirali u sferi omladinske kulture kroz grafička rješenja za programe SC-a te opremu Poleta, Studentskog lista i Pop expressa (Arsovski, Zoran Pavlović i drugi). Dolazi do redefiniranja standarda u oblikovanju kazališnog i filmskog plakata (Arsovski, Bućan, Boris Dogan, Mihovil Šimunović, Željko Miško Senečić i drugi) te kreiranja vizualnih identiteta festivala zabavne glazbe (Vladimir Straža, Dorian Sokolić). Svakodnevicu 1960-ih bitno su oblikovali i brojni danas „zaboravljeni“ ili nedovoljno poznati autori poput Pavla Vamplina, Dušana Bekara, Save Simončića, Zlatka Zrneca, Radovana Boića, Vladimira i Franje Flecka, Julije Pavelić Glogoški i drugih koji su prostor djelovanja pronašli u domeni tržišnih komunikacija i reklamne grafike. Oni su kroz suradnju s Ozehom i brojnim naručiteljima (od Kraša i Podravke do Fotokemike i Saponije), te oblikovanje vizualnih identiteta tvornica i proizvoda svakodnevne potrošnje, također konstruirali vizualnu estetiku vremena i potaknuli stvaranje novih želja i potreba u širokim društvenim slojevima. Brojna rješenja spomenutih i drugih grafičkih dizajnera – od ilustrativnih reklama do intermedijalnog transfera vizualnih obrazaca, uvođenja eksperimentalnih istraživanja u domenu popularne kulture i komercijalnog dizajna te primjene modernističkih, popartističkih i konceptualnih postupaka – sudjelovala su u kreiranju slike o optimističnim i „zlatnim šezdesetima“ obilježenima poticanjem konzumerizma, stvaranjem potrošačke kulture te približavanjem Zapadu i aktualnim trendovima.

Projekt MZOS projekt

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//