Normal view MARC view ISBD view

Socijalni identiteti manjine i većine u višeetničkim zajednicama / Ena Uzelac, Margareta Jelić, Dinka Čorkalo Biruški, Tea Pavin Ivanec, Jasmina Tomašić, Lana Pehar, Blaž Rebernjak.

By: Uzelac, Ena.
Contributor(s): Jelić, Margareta [aut] | Čorkalo Biruški, Dinka [aut] | Pavin Ivanec, Tea [aut] | Tomašić, Jasmina [aut] | Pehar, Lana [aut] | Rebernjak, Blaž [aut].
Material type: ArticleArticleDescription: 100-100 str.Other title: Social identities of majority and minority groups in multiethnic environments [Naslov na engleskom:].Subject(s): 5.06 | višeetničke zajednice, većina – manjina, socijalni identiteti, percipirana prijetnja | multiethnic environments, majority - minority, social identities, perceived threat In: XXI. Dani psihologije u Zadru str. 100-100Abstract: Rad se temelji na istraživanju provedenome u četiri višeetničke zajednice u Hrvatskoj. Kontekst ispitivanja su manjinske i većinske škole, u kojima manjina prakticira pravo školovanja na vlastitom jeziku i pismu (češki, mađarski, srpski i talijanski). Odnosi većine i manjina u Hrvatskoj razvijali su se pod utjecajem različitih okolnosti, a budući da se identiteti društveno oblikuju, te nastaju na temelju interakcije pojedinca i njegove okoline, očekujemo da će ovi različiti društveni konteksti oblikovati socijalne identitete većine i manjina na različite načine. Važan element konteksta odnosa većine i manjine je i doživljaj prijetnje vlastitoj grupi i posljedično, grupnom identitetu. Stoga je cilj ovog rada usporediti važnost pojedinih socijalnih identiteta većine i manjine u četiri višeetničke zajednice (Hrvati, Srbi u Slavoniji, primarno u gradu Vukovaru, Mađari u slavonsko-baranjskom području, Talijani u Istri te Česi u bjelovarsko-bilogorskom području, primarno u području grada Daruvara) te utvrditi povezanost percipirane simboličke prijetnje vlastitoj grupi i važnosti pojedinog identiteta. Socijalni identiteti mjereni su ispitivanjem važnost pripadnosti različitim zajednicama: obitelji, prijateljima, narodu, mjestu u kojem sudionici žive, zavičaju, Hrvatskoj i Europi. U istraživanju su sudjelovali učenici osnovnih i srednjih škola, pripadnika manjina i većine, u dobi od 11 do 18 godina (N=1204). Rezultati pokazuju kako su pripadnost obitelji i grupi prijatelja najvažniji identiteti i većinskim i manjinskim učenicima, ali važnost ostalih identiteta varira ovisno o kontekstu većinsko-manjinskih odnosa u kojem pojedinici žive. No, ni većina nije identitetno homogena, budući da postoje značajne razlike u važnosti pojedinih identiteta u različitim kontekstima. Postoji negativna povezanost percipirane prijetnje vlastitoj grupi i važnosti pripadanja mjestu u kojem sudionici žive i Hrvatskoj kod Srba, Mađara i Talijana, dok je kod Hrvata u Vukovaru percipirana prijetnja povezana s većim osjećajem pripadnosti narodu, zavičaju i Hrvatskoj. U izlaganju će se raspraviti razlike među većinsko-manjinskim kontekstima i njihove identitetne implikacije.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Rad se temelji na istraživanju provedenome u četiri višeetničke zajednice u Hrvatskoj. Kontekst ispitivanja su manjinske i većinske škole, u kojima manjina prakticira pravo školovanja na vlastitom jeziku i pismu (češki, mađarski, srpski i talijanski). Odnosi većine i manjina u Hrvatskoj razvijali su se pod utjecajem različitih okolnosti, a budući da se identiteti društveno oblikuju, te nastaju na temelju interakcije pojedinca i njegove okoline, očekujemo da će ovi različiti društveni konteksti oblikovati socijalne identitete većine i manjina na različite načine. Važan element konteksta odnosa većine i manjine je i doživljaj prijetnje vlastitoj grupi i posljedično, grupnom identitetu. Stoga je cilj ovog rada usporediti važnost pojedinih socijalnih identiteta većine i manjine u četiri višeetničke zajednice (Hrvati, Srbi u Slavoniji, primarno u gradu Vukovaru, Mađari u slavonsko-baranjskom području, Talijani u Istri te Česi u bjelovarsko-bilogorskom području, primarno u području grada Daruvara) te utvrditi povezanost percipirane simboličke prijetnje vlastitoj grupi i važnosti pojedinog identiteta. Socijalni identiteti mjereni su ispitivanjem važnost pripadnosti različitim zajednicama: obitelji, prijateljima, narodu, mjestu u kojem sudionici žive, zavičaju, Hrvatskoj i Europi. U istraživanju su sudjelovali učenici osnovnih i srednjih škola, pripadnika manjina i većine, u dobi od 11 do 18 godina (N=1204). Rezultati pokazuju kako su pripadnost obitelji i grupi prijatelja najvažniji identiteti i većinskim i manjinskim učenicima, ali važnost ostalih identiteta varira ovisno o kontekstu većinsko-manjinskih odnosa u kojem pojedinici žive. No, ni većina nije identitetno homogena, budući da postoje značajne razlike u važnosti pojedinih identiteta u različitim kontekstima. Postoji negativna povezanost percipirane prijetnje vlastitoj grupi i važnosti pripadanja mjestu u kojem sudionici žive i Hrvatskoj kod Srba, Mađara i Talijana, dok je kod Hrvata u Vukovaru percipirana prijetnja povezana s većim osjećajem pripadnosti narodu, zavičaju i Hrvatskoj. U izlaganju će se raspraviti razlike među većinsko-manjinskim kontekstima i njihove identitetne implikacije.

Projekt MZOS projekt

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//