Normal view MARC view ISBD view

Prava živog svijeta i etičnost čovjekova djelovanja prema prirodnom svijetu / Trako Poljak, Tijana ; Cifrić, Ivan ; Bukvić-Letica, Antonija ; Tomić, Tea.

By: Trako Poljak, Tijana.
Contributor(s): Cifrić, Ivan [aut] | Bukvić-Letica, Antonija [aut] | Tomić, Tea [aut].
Material type: ArticleArticleDescription: 193-226 str.Other title: The Rights of the Living World, Ethical Principles and Human Attitudes Toward the Natural Environment [Naslov na engleskom:].Subject(s): 5.05 | antropocentrizam ; ekocentrizam ; prava životinja ; egalitarizam ; deontološka etika | anthropocentrism ; ecocentrism ; animal rights ; egalitarianism ; deontological ethicsOnline resources: Elektronička verzija In: Sociologija i prostor : časopis za istraživanje prostornoga i sociokulturnog razvoja 56 (2018), 212 ; str. 193-226Summary: Ekološki problemi suvremenog društva ne mogu se niti pokušati razumjeti niti rješavati bez dubljeg razumijevanja etičkih principa koji vode donošenje odluka uključenih aktera. Odnosom čovjeka prema okolišu, a time i njegovim praktičnim djelovanjem prema živom i neživom svijetu koji ga okružuje, upravljaju etički principi koji potpadaju pod antropocentričke i eko/biocentričke orijentacije. Cilj je rada istražiti etičke perspektive hrvatskih građana/ki prema živom svijetu, i to kroz njihovu percepciju: 1) prava živih bića na život i 2) motiva čovjekove brige za živi svijet (biljke i životinje). U teorijskom dijelu rada ideja „prava živog svijeta na život“ određuje se kroz tri postojeća dominantna pristupa: (biološki) egalitarizam, antropocentrički ekscepcionalizam (čovjekova dominantnost) i borba vrsta za opstanak (prirodna kompetitivnost). Nadalje, „motivi čovjekova postupanja prema živom svijetu“ definiraju se kroz četiri ključna etička pristupa: deontološka etika (etika dužnosti), utilitarna etika (etika korisnosti), etika emotivnosti (osjećaji) i situacijska etika (okolnosti). U metodološkom dijelu rada prikazani su rezultati empirijskog istraživanja provedenog na reprezentativnom uzorku hrvatskih građana/ki (2014. ; N = 1000). Rezultati pokazuju da u svijesti većine ispitanika prevladava: 1) egalitarizam kao pravo na život (životinjske vrste imaju jednako pravo na život kao i čovjek) i 2) deontološka etika kao motiv čovjekova postupanja prema živom svijetu, s time da postoje određene statistički značajne razlike s obzirom na ispitana sociodemografska obilježja. Na kraju se daje i kraća usporedba dobivenih rezultata s rezultatima ranije provedenih istraživanja na užoj studentskoj populaciji (2005., 2007., 2010.).
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Ekološki problemi suvremenog društva ne mogu se niti pokušati razumjeti niti rješavati bez dubljeg razumijevanja etičkih principa koji vode donošenje odluka uključenih aktera. Odnosom čovjeka prema okolišu, a time i njegovim praktičnim djelovanjem prema živom i neživom svijetu koji ga okružuje, upravljaju etički principi koji potpadaju pod antropocentričke i eko/biocentričke orijentacije. Cilj je rada istražiti etičke perspektive hrvatskih građana/ki prema živom svijetu, i to kroz njihovu percepciju: 1) prava živih bića na život i 2) motiva čovjekove brige za živi svijet (biljke i životinje). U teorijskom dijelu rada ideja „prava živog svijeta na život“ određuje se kroz tri postojeća dominantna pristupa: (biološki) egalitarizam, antropocentrički ekscepcionalizam (čovjekova dominantnost) i borba vrsta za opstanak (prirodna kompetitivnost). Nadalje, „motivi čovjekova postupanja prema živom svijetu“ definiraju se kroz četiri ključna etička pristupa: deontološka etika (etika dužnosti), utilitarna etika (etika korisnosti), etika emotivnosti (osjećaji) i situacijska etika (okolnosti). U metodološkom dijelu rada prikazani su rezultati empirijskog istraživanja provedenog na reprezentativnom uzorku hrvatskih građana/ki (2014. ; N = 1000). Rezultati pokazuju da u svijesti većine ispitanika prevladava: 1) egalitarizam kao pravo na život (životinjske vrste imaju jednako pravo na život kao i čovjek) i 2) deontološka etika kao motiv čovjekova postupanja prema živom svijetu, s time da postoje određene statistički značajne razlike s obzirom na ispitana sociodemografska obilježja. Na kraju se daje i kraća usporedba dobivenih rezultata s rezultatima ranije provedenih istraživanja na užoj studentskoj populaciji (2005., 2007., 2010.).

Projekt MZOS projekt

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//