Normal view MARC view ISBD view

Validacija upitničke mjere poniznosti i zašto je uopće želimo / Jasmina Mehulić, Margareta Jelić.

By: Mehulić, Jasmina.
Contributor(s): Jelić, Margareta [aut].
Material type: ArticleArticleDescription: str.Other title: Validating a humility questionnaire - do we want to be humble [Naslov na engleskom:].Subject(s): 5.06 | poniznost ; VIA-IS poniznost-skromnost ; zadovoljstvo životom | humility, VIA-IS humility-modesty ; life satisfaction In: The Book of Selected Proceedings of 21st Psychology Days in Zadar Zadar, Hrvatska, 24.-26.5.2018.Abstract: Cilj ovog istraživanja bio je ispitati valjanost podskale poniznosti-skromnosti iz Values in Action Inventory of Strengths (VIA- IS ; Peterson i Seligman, 2004) i njezinu prikladnost na hrvatskom uzorku (VIA-IS-PS) te provjeriti njen odnos s relevantnim varijablama. Poniznost je nov konstrukt, još neistraživan u Republici Hrvatskoj, a koji je u inozemstvu povezan s kvalitetnijim interpersonalnim odnosima, opraštanjem, efikasnom samokontrolom i odgovornim organizacijskim ponašanjem. Koristeći online anketu, provedeno je istraživanje na 781 ispitaniku (71.6% žena). Dobivena je dvofaktorska struktura skale VIA- IS-PS uz visoku pouzdanost. Konvergentna valjanost provjerena je koreliranjem VIA-IS-PS s drugim mjerama poniznosti (semantičkim diferencijalom poniznosti naspram arogancije i mjerom fokusa na druge), dok je diskriminantna valjanost VIA-IS-PS provjerena koreliranjem s mjerom mračne trijade. Provjeren je samostalni doprinos poniznosti u predviđanju zadovoljstva životom. Rezultati ukazuju na postojanje dva faktora VIA-IS-PS. Prvi faktor nazvan je skromna samoprezentacija, dok drugi faktor, dispozicijska poniznost, mjeri poniznost kao osobinu ličnosti. To je različito od stranih nalaza koji ukazuju na postojanje samo jednog faktora. Poniznost statistički značajno predviđa zadovoljstvo životom povrh samopoštovanja, mračne trijade i sociodemografskih karakteristika i to tako da dispozicijska poniznost ima pozitivan, a skromna samoprezentacija, neočekivano, negativan doprinos. Analizom čestica uviđa se da faktor skromne samoprezentacije, za razliku od dispozicijske ponizosti, mjeri neke bihevioralne odlike niskog samopoštovanja što može objasniti njegov negativan odnos sa zadovoljstvom životom. Zaključno, prvi pokazatelji istraživanja poniznosti pozitivni su, ona značajno doprinosi zadovoljstvu životom povrh drugih, globalnih, varijabli. No, budući da u našoj kulturi dolazi do nešto drugačijeg funcioniranja korištenog upitnika u odnosu na njegovo funkcioniranje u inozemstvu, u smislu da su dobivena dva, a ne jedan faktor i da jedan od njih ima negativan doprinos u objašnjenju varijance zadovoljstva životom, potrebno je stvoriti upitnik namijenjen specifično za hrvatsku populaciju, kako bi se obuhvatio cjelokupan konstrukt i izbjeglo njegovo preklapanje sa samopoštovanjem.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati valjanost podskale poniznosti-skromnosti iz Values in Action Inventory of Strengths (VIA- IS ; Peterson i Seligman, 2004) i njezinu prikladnost na hrvatskom uzorku (VIA-IS-PS) te provjeriti njen odnos s relevantnim varijablama. Poniznost je nov konstrukt, još neistraživan u Republici Hrvatskoj, a koji je u inozemstvu povezan s kvalitetnijim interpersonalnim odnosima, opraštanjem, efikasnom samokontrolom i odgovornim organizacijskim ponašanjem. Koristeći online anketu, provedeno je istraživanje na 781 ispitaniku (71.6% žena). Dobivena je dvofaktorska struktura skale VIA- IS-PS uz visoku pouzdanost. Konvergentna valjanost provjerena je koreliranjem VIA-IS-PS s drugim mjerama poniznosti (semantičkim diferencijalom poniznosti naspram arogancije i mjerom fokusa na druge), dok je diskriminantna valjanost VIA-IS-PS provjerena koreliranjem s mjerom mračne trijade. Provjeren je samostalni doprinos poniznosti u predviđanju zadovoljstva životom. Rezultati ukazuju na postojanje dva faktora VIA-IS-PS. Prvi faktor nazvan je skromna samoprezentacija, dok drugi faktor, dispozicijska poniznost, mjeri poniznost kao osobinu ličnosti. To je različito od stranih nalaza koji ukazuju na postojanje samo jednog faktora. Poniznost statistički značajno predviđa zadovoljstvo životom povrh samopoštovanja, mračne trijade i sociodemografskih karakteristika i to tako da dispozicijska poniznost ima pozitivan, a skromna samoprezentacija, neočekivano, negativan doprinos. Analizom čestica uviđa se da faktor skromne samoprezentacije, za razliku od dispozicijske ponizosti, mjeri neke bihevioralne odlike niskog samopoštovanja što može objasniti njegov negativan odnos sa zadovoljstvom životom. Zaključno, prvi pokazatelji istraživanja poniznosti pozitivni su, ona značajno doprinosi zadovoljstvu životom povrh drugih, globalnih, varijabli. No, budući da u našoj kulturi dolazi do nešto drugačijeg funcioniranja korištenog upitnika u odnosu na njegovo funkcioniranje u inozemstvu, u smislu da su dobivena dva, a ne jedan faktor i da jedan od njih ima negativan doprinos u objašnjenju varijance zadovoljstva životom, potrebno je stvoriti upitnik namijenjen specifično za hrvatsku populaciju, kako bi se obuhvatio cjelokupan konstrukt i izbjeglo njegovo preklapanje sa samopoštovanjem.

Projekt MZOS projekt

ENG

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//