Normal view MARC view ISBD view

Koje riječi (mislimo da) smo naučili najranije? / Gordana Keresteš, Mirjana Tonković, Anita Peti- Stantić.

By: Keresteš, Gordana.
Contributor(s): Tonković, Mirjana psihologinja [aut] | Peti- Stantić, Anita [aut].
Material type: ArticleArticleDescription: 63-63 str.Other title: Which words (we think) we learned the earliest? [Naslov na engleskom:].Subject(s): 5.06 | 8.01 | dob usvajanja riječi, vrsta riječi, predočivost, konkretnost, hrWaC | age of acquisition, word types, imageability, concreteness, hrWaC In: XXI. Dani psihologije u Zadru str. 63-63Abstract: Sukladno lingvističkim teorijama, rezultati novijih razvojno-psihologijskih istraživanja pokazuju da se u podlozi stjecanja brojnih manifestnih jezičnih sposobnosti nalaze dva temeljna faktora, rječnik i (morfo)sintaksa. Oslanjajući se na razvojno-psihologijske spoznaje o usvajanju jezika, u ovom radu analizirali smo podatke o psiholingvističkim obilježjima riječi, uz poseban interes za dimenziju dobi usvajanja riječi. Ranija istraživanja pokazala su da subjektivne procjene dobi usvajanja riječi visoko koreliraju s objektivnim mjerama poznavanja riječi. Cilj rada bio je usporediti objektivna i subjektivna psiholingvistička obilježja riječi koje se, prema subjektivnoj dobi usvajanja, nauče u ranom djetinjstvu, srednjem djetinjstvu i adolescenciji. Istraživanje je provedeno u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost „Modeliranje mentalne gramatike hrvatskoga: ograničenja informacijske strukture”. Studenti Sveučilišta u Zagrebu procjenjivali su psiholingvistička obilježja 3000 po slučaju izabranih riječi iz mrežnog korpusa hrWaC (po 1000 imenica, glagola i pridjeva). Svaki student procijenio je 100 riječi. Svaku riječ procijenilo je približno 30 studenata. Jedna skupina studenata procijenila je stupanj konkretnosti i subjektivnu čestoću, a druga stupanj predočivosti i subjektivnu dob usvajanja riječi. Od objektivnih obilježja riječi analizirali smo frekvenciju u korpusu hrWaC, duljinu (broj slova) i vrstu (imenice, glagoli, pridjevi). Rezultati statističkih analiza pokazuju da među riječima koje se usvajaju u ranom djetinjstvu prevladavaju glagoli, a među riječima koje se nauče u adolescenciji pridjevi i imenice, dok se u srednjem djetinjstvu usvaja podjednak broj svih vrsta riječi. Riječi koje su usvojene ranije kraće su i imaju veću objektivnu i subjektivnu čestoću te veći stupanj subjektivne konkretnosti i predočivosti od riječi koje su usvojene kasnije. Dobiveni rezulati imaju značajne implikacije za razvojno-psihologijske i psiholingvističke teorije jezika te upućuju na važnost povezivanja istraživanja u ova dva znanstvena područja.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Sukladno lingvističkim teorijama, rezultati novijih razvojno-psihologijskih istraživanja pokazuju da se u podlozi stjecanja brojnih manifestnih jezičnih sposobnosti nalaze dva temeljna faktora, rječnik i (morfo)sintaksa. Oslanjajući se na razvojno-psihologijske spoznaje o usvajanju jezika, u ovom radu analizirali smo podatke o psiholingvističkim obilježjima riječi, uz poseban interes za dimenziju dobi usvajanja riječi. Ranija istraživanja pokazala su da subjektivne procjene dobi usvajanja riječi visoko koreliraju s objektivnim mjerama poznavanja riječi. Cilj rada bio je usporediti objektivna i subjektivna psiholingvistička obilježja riječi koje se, prema subjektivnoj dobi usvajanja, nauče u ranom djetinjstvu, srednjem djetinjstvu i adolescenciji. Istraživanje je provedeno u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost „Modeliranje mentalne gramatike hrvatskoga: ograničenja informacijske strukture”. Studenti Sveučilišta u Zagrebu procjenjivali su psiholingvistička obilježja 3000 po slučaju izabranih riječi iz mrežnog korpusa hrWaC (po 1000 imenica, glagola i pridjeva). Svaki student procijenio je 100 riječi. Svaku riječ procijenilo je približno 30 studenata. Jedna skupina studenata procijenila je stupanj konkretnosti i subjektivnu čestoću, a druga stupanj predočivosti i subjektivnu dob usvajanja riječi. Od objektivnih obilježja riječi analizirali smo frekvenciju u korpusu hrWaC, duljinu (broj slova) i vrstu (imenice, glagoli, pridjevi). Rezultati statističkih analiza pokazuju da među riječima koje se usvajaju u ranom djetinjstvu prevladavaju glagoli, a među riječima koje se nauče u adolescenciji pridjevi i imenice, dok se u srednjem djetinjstvu usvaja podjednak broj svih vrsta riječi. Riječi koje su usvojene ranije kraće su i imaju veću objektivnu i subjektivnu čestoću te veći stupanj subjektivne konkretnosti i predočivosti od riječi koje su usvojene kasnije. Dobiveni rezulati imaju značajne implikacije za razvojno-psihologijske i psiholingvističke teorije jezika te upućuju na važnost povezivanja istraživanja u ova dva znanstvena područja.

Projekt MZOS projekt

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//