Normal view MARC view ISBD view

Emocije prema poslu i radna angažiranost : je li svejedno kako se od posla oporavljamo u slobodno vrijeme? / Jelena Majcen, Iva Černja, Maša Tonković Grabovac.

By: Majcen, Jelena.
Contributor(s): Černja, Iva [aut] | Tonković Grabovac, Maša [aut].
Material type: materialTypeLabelArticleDescription: 74-74.Other title: Emotions to work and work engagement - is it a matter of how do we get recovered from work in leisure time?.Subject(s): Radna angažiranost, oporavak od posla, emocije prema poslu, emocionalna dobrobit na poslu hrv In: Međunarodni znanstveno-stručni skup XXI. dani psihologijeAbstract: Potreba za povezivanjem pozitivne i organizacijske psihologije rezultirala je popularizacijom konstrukta radne angažiranosti. Radna angažiranost je ispunjavajuće afektivno i motivacijsko stanje vezano uz posao, te predstavlja važan prediktor niza pozitivnih ishoda, kako na razini zaposlenika/ica, tako i na razini cjelokupne organizacije. Prepoznajući njenu vrijednost u radnom kontekstu, nekolicina istraživača nastojala je razmotriti što pridonosi njenom javljanju. U dosadašnjim istraživanjima utvrđeno je da su svakodnevni načini oporavka od posla pozitivno povezani s razinom angažiranosti tijekom radnog dana, što opravdano vodi ka pretpostavci da će i redovite strategije oporavka od posla biti u pozitivnom odnosu s generalnom razinom radne angažiranosti. Međutim, i dalje ostaje nejasno što pridonosi pojavi tog efekta. Budući da je utvrđeno kako oporavak od posla predstavlja jednu od odrednica emocionalne dobrobiti na poslu te da su emocije izvori naše motivacije i ponašanja u radnom kontekstu, cilj ovog istraživanja bio je ispitati međuodnos emocija i oporavka od posla u predviđanju radne angažiranosti. U istraživanju je sudjelovalo 268 (Nm=100, Nž=168) zaposlenika/ica različitih tvrtki, koji/e su bili heterogeni po dobi, stručnoj spremi i zanimanju. Oni/e su, putem on-line ankete, ispunili/e Upitnik oporavka od posla (Sonnentag i Fritz, 2007), Upitnik emocionalne dobrobiti na poslu (Van Katwyk, Fox, Spector i Kelloway, 2000) te Utrecht skalu radne angažiranosti (Schaufeli i Bakker, 2003). Rezultati regresijske analize pokazali su da dimenzije oporavka od posla (psihološki odmak, opuštanje, usavršavanje vještina, kontrola nad slobodnim vremenom) zajednički predviđaju 24% varijance radne angažiranosti. Čini se da se dobiveni efekt velikim dijelom može objasniti posredujućom ulogom ugodnih emocija prema poslu, no oporavak od posla kroz usavršavanje vještina pokazao je i izravni doprinos u objašnjavanju radne angažiranosti. Dobiveni nalazi nadograđuju prijašnje teorijske spoznaje o pozitivnoj povezanosti radne angažiranosti i oporavka od posla. Praktično gledajući, s ciljem povećanja radne angažiranosti zaposlenika (a posredno i njihove radne uspješnosti), bitno je poticati i omogućavati zaposlenicima da na poslu doživljavaju ugodne emocije, a da se u svoje slobodno vrijeme od posla prikladno oporave.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Potreba za povezivanjem pozitivne i organizacijske psihologije rezultirala je popularizacijom konstrukta radne angažiranosti. Radna angažiranost je ispunjavajuće afektivno i motivacijsko stanje vezano uz posao, te predstavlja važan prediktor niza pozitivnih ishoda, kako na razini zaposlenika/ica, tako i na razini cjelokupne organizacije. Prepoznajući njenu vrijednost u radnom kontekstu, nekolicina istraživača nastojala je razmotriti što pridonosi njenom javljanju. U dosadašnjim istraživanjima utvrđeno je da su svakodnevni načini oporavka od posla pozitivno povezani s razinom angažiranosti tijekom radnog dana, što opravdano vodi ka pretpostavci da će i redovite strategije oporavka od posla biti u pozitivnom odnosu s generalnom razinom radne angažiranosti. Međutim, i dalje ostaje nejasno što pridonosi pojavi tog efekta. Budući da je utvrđeno kako oporavak od posla predstavlja jednu od odrednica emocionalne dobrobiti na poslu te da su emocije izvori naše motivacije i ponašanja u radnom kontekstu, cilj ovog istraživanja bio je ispitati međuodnos emocija i oporavka od posla u predviđanju radne angažiranosti. U istraživanju je sudjelovalo 268 (Nm=100, Nž=168) zaposlenika/ica različitih tvrtki, koji/e su bili heterogeni po dobi, stručnoj spremi i zanimanju. Oni/e su, putem on-line ankete, ispunili/e Upitnik oporavka od posla (Sonnentag i Fritz, 2007), Upitnik emocionalne dobrobiti na poslu (Van Katwyk, Fox, Spector i Kelloway, 2000) te Utrecht skalu radne angažiranosti (Schaufeli i Bakker, 2003). Rezultati regresijske analize pokazali su da dimenzije oporavka od posla (psihološki odmak, opuštanje, usavršavanje vještina, kontrola nad slobodnim vremenom) zajednički predviđaju 24% varijance radne angažiranosti. Čini se da se dobiveni efekt velikim dijelom može objasniti posredujućom ulogom ugodnih emocija prema poslu, no oporavak od posla kroz usavršavanje vještina pokazao je i izravni doprinos u objašnjavanju radne angažiranosti. Dobiveni nalazi nadograđuju prijašnje teorijske spoznaje o pozitivnoj povezanosti radne angažiranosti i oporavka od posla. Praktično gledajući, s ciljem povećanja radne angažiranosti zaposlenika (a posredno i njihove radne uspješnosti), bitno je poticati i omogućavati zaposlenicima da na poslu doživljavaju ugodne emocije, a da se u svoje slobodno vrijeme od posla prikladno oporave.

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha