Normal view MARC view ISBD view

Što znači raditi fleksibilno? Novi načini rada u Hrvatskoj / Nataša Cigula, Borna Lozo, Maša Tonković Grabovac.

By: Cigula, Nataša.
Contributor(s): Lozo, Borna [aut] | Tonković Grabovac, Maša [aut].
Material type: materialTypeLabelArticleOther title: What does it mean to work flexibly? New ways of working in Croatia.Subject(s): Novi načini rada, fleksibilnost, oblikovanje posla, radna dobrobit, hrvatski zaposlenici hrv In: 23. Dani Ramira i Zorana Bujasa - Knjiga sažetakaAbstract: U zadnja dva desetljeća sve se više organizacija prilagođava novim trendovima koji uključuju integriranje posla i tehnoloških inovacija, stavljajući time naglasak na mogućnost fleksibilnosti u obavljanju posla. Takav fleksibilan pristup poslu koji se odnosi na razinu slobode što ga zaposlenik ima u oblikovanju mjesta i vremena rada uz odabir sredstva elektroničke komunikacije, poznat je i pod nazivom „novi načini rada“ (NNR). Istraživanja na Zapadu pokazuju da NNR vode većoj radnoj učinkovitosti i manjim troškovima organizacije, no manje je jasno kako utječu na živote zaposlenika i njihovih obitelji. Rade li hrvatski zaposlenici fleksibilno i u kojoj mjeri, pitanje je koje tek treba istražiti. Stoga je cilj ovog istraživanja bio provjeriti učestalost NNR-a u Hrvatskoj te utvrditi njihovu povezanost s dobrobiti hrvatskih zaposlenika. Online anketu ispunilo je 213 zaposlenika različitih hrvatskih tvrtki koji su bili heterogeni prema socio-demografskim i radnim karakteristikama. Uz Skalu novih načina rada (koja uključuje subskale kontrole 1. sadržaja rada, 2. radnog vremena, 3. mjesta rada i 4.kanala komunikacije), sudionici su ispunili različite mjere opće i radne dobrobiti. Rezultati upućuju na to da prisutnost NNR-a u hrvatskom kontekstu zaostaje za zapadno-europskim zemljama, pri čemu se najfleksibilniji aspekt rada hrvatskih zaposlenika odnosi na odabir kanala komunikacije. Fleksibilniji rad bio je pozitivno povezan s ugodnim emocijama koje zaposlenici doživljavaju u vezi posla, radnom angažiranosti, zadovoljstvom životom te oporavkom od posla, a negativno s neugodnim emocijama na poslu. Sa svim mjerama radne dobrobiti najviše je bila povezana subskala kontrole radnog sadržaja. NNR nisu se pokazali povezanima s konfliktom radne i obiteljske uloge. Rezultati ukazuju na to da RH prati trend zapadno-europskih zemalja u fleksibilnosti pri obavljanju posla, što ukazuje na važnost daljnjeg istraživanja u hrvatskom kontekstu. Povezanost NNR-a s dobrobiti hrvatskih zaposlenika ohrabruje njihovo poticanje u praksi upravljanja ljudskim potencijalima.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

U zadnja dva desetljeća sve se više organizacija prilagođava novim trendovima koji uključuju integriranje posla i tehnoloških inovacija, stavljajući time naglasak na mogućnost fleksibilnosti u obavljanju posla. Takav fleksibilan pristup poslu koji se odnosi na razinu slobode što ga zaposlenik ima u oblikovanju mjesta i vremena rada uz odabir sredstva elektroničke komunikacije, poznat je i pod nazivom „novi načini rada“ (NNR). Istraživanja na Zapadu pokazuju da NNR vode većoj radnoj učinkovitosti i manjim troškovima organizacije, no manje je jasno kako utječu na živote zaposlenika i njihovih obitelji. Rade li hrvatski zaposlenici fleksibilno i u kojoj mjeri, pitanje je koje tek treba istražiti. Stoga je cilj ovog istraživanja bio provjeriti učestalost NNR-a u Hrvatskoj te utvrditi njihovu povezanost s dobrobiti hrvatskih zaposlenika. Online anketu ispunilo je 213 zaposlenika različitih hrvatskih tvrtki koji su bili heterogeni prema socio-demografskim i radnim karakteristikama. Uz Skalu novih načina rada (koja uključuje subskale kontrole 1. sadržaja rada, 2. radnog vremena, 3. mjesta rada i 4.kanala komunikacije), sudionici su ispunili različite mjere opće i radne dobrobiti. Rezultati upućuju na to da prisutnost NNR-a u hrvatskom kontekstu zaostaje za zapadno-europskim zemljama, pri čemu se najfleksibilniji aspekt rada hrvatskih zaposlenika odnosi na odabir kanala komunikacije. Fleksibilniji rad bio je pozitivno povezan s ugodnim emocijama koje zaposlenici doživljavaju u vezi posla, radnom angažiranosti, zadovoljstvom životom te oporavkom od posla, a negativno s neugodnim emocijama na poslu. Sa svim mjerama radne dobrobiti najviše je bila povezana subskala kontrole radnog sadržaja. NNR nisu se pokazali povezanima s konfliktom radne i obiteljske uloge. Rezultati ukazuju na to da RH prati trend zapadno-europskih zemalja u fleksibilnosti pri obavljanju posla, što ukazuje na važnost daljnjeg istraživanja u hrvatskom kontekstu. Povezanost NNR-a s dobrobiti hrvatskih zaposlenika ohrabruje njihovo poticanje u praksi upravljanja ljudskim potencijalima.

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha