Normal view MARC view ISBD view

Dubašljanski kolejani. Povijest, baština, tradicija sjeverozapadnog dijela otoka Krka / Galović, Tomislav.

By: Galović, Tomislav.
Material type: ArticleArticleDescription: 323-347 str.Other title: The Kolejani – Folk Singers of Dubašnica. History, Heritage, Tradition of North-Western Part of the Island of Krk [Naslov na engleskom:].Subject(s): 6.04 | 6.08 | otok Krk, Dubašnica, kolejani, povijest, baština, tradicija | island of Krk (Croatia), Dubašnica, Kolejani – folk singers of Dubašnica, history, immaterial heritage, tradition In: Tragovi tradicije, znakovi kulture. Zbornik u čast Stipi Botici str. 323-347Summary: U radu se donosi presjek kroz jedan od najvažnijih i iznimno složenih narodnih običaja koji se kroz stoljeća održao na području Dubašnice (sjeverozapadni dio otoka Krka). Riječ je o Dubašljanskim kolejanima. Istražuju se njegovi začetci te se kroz historiografsku, etnološku i folklorističku perspektivu taj običaj promatra kao dio nematerijalne kulturne baštine sadržavajući u sebi tri procesa. Naime, Dubašljanski kolejani imaju svoju posebnost jer ujedinjuju zapravo običaje vezane od Božića i sv. Stjepana do Sveta Tri kralja i početka mesopusnih dana i to tako da je ovdje za Stipanju pridodan izbor Kralja i Kraljice, potom slijedi koledvanje po svim selima dubašljanskog komuna (župa i dio današnje Općine Malinska-Dubašnica) da bi sve na koncu završilo Veli(ki)m pirom. Zbog toga se jednim svojim manjim i specifičnim dijelom ipak razlikuje od sličnih i(li) poznatih događanja koji se u spomenutom vremenskom rasponu održavaju diljem južnoslavenskih prostora, ali i šire. S druge strane kolejanima se prilazi i kao živoj tradiciji, doslovce predaji ovoga kraja i njegovih ljudi. Duga i bogata tradicija ovoga narodnog običaja koji po svemu sudeći inicijalno datira još iz mletačkog razdoblja, svoje ishodište ima u starim dubašljanskim bratovštinama koje su djelovale u ovdašnjoj plovaniji (župi). O prvim Dubašljanskim kolejanima svjedoči pjesma – koledva zapisana i tiskana 1879. godine te potom objavljena u glasovitoj zbirci Hrvatske narodne pjesme što se pjevaju u Istri i na Kvarnerskih otocih (1880.). Njezina prva dva stih kazuju da su se kolejani u početku održavali svake godine. Od kraja 19. stoljeća kolejani se održavaju nekontinuirano, u većim razmacima. Pretpostavljamo da se na taj način održavaju od kada je osnovana dubašljanska općina (1882.). Od tada do danas kolejani su održani osam puta. Tako je zbog ratnih neprilika i(li) drugih nedaća između kolejana održanih 1939./1940. i onih 1972./1973. prošlo preko 30-ak godina. O važnosti Dubašljanskih kolejana svjedoče i činjenice da su o njima snimljena i dva dokumentarna filma 1972./1973. i 1988./1989. godine u produkciji tadašnje Radio-televizije Zagreb dok je u naše dane pokroviteljstvo Ministarstva kulture Republike Hrvatske nad ovim običajem jasno prepoznalo i potvrdilo važnost ove manifestacije koja je puno više od običnoga narodnog običaja – to je zajedničko življenje Dubašljana, tj. svih stanovnika Dubašnice, to je hrvatski katolički identitet dubašljanskog kraja na otoku Krku.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

In this paper, the author interprets Croatian “Koledva” (Christmastime ritual songs) and the custom of “choosing the king” by “Kolejani” (Folk Singers of Dubašnica).The paper gives a survey of one of the most important and exceptionally complicated folk customs that survived for centuries in the area of Dubašnica, in the north-western part of the island of Krk (Croatia). The tradition in question is that of the Kolejani of Dubašnica. Its origins are analysed and the custom, containing three processes, is considered from the historiographic, ethnological and folkloric point-of-view as a part of immaterial heritage. The Kolejani of Dubašnica, namely, have a special feature uniting actually customs related to the Three Kings' Day, associated here on the Feast of Saint Stephen (Stipanje) with the election of a King and Queen (male) after that the Koledvanje (collective Christmas celebrations) in all the villages of the commune of Dubašnica, all ending with the Great Festival. For that reason it differs somewhat after all from similar and/ or popular events that are celebrated in the period between the Feast of Saint Stephen and the Three Kings' Day throughout the South-Slav provinces, and even further. On the other hand, the Kolejani are also seen as living tradition, literally the collective memory of this region and its people. The old and rich tradition of this folk custom, dating apparently from as early as the Venetian period, has its starting point in the old brotherhoods of Dubašnica that were active in the local parish. A testimony to the first Kolejani of Dubašnica is found in a song, more properly Koledva, written down in 1879 and published in the famous collection Hrvatske narodne pjesme što se pjevaju u Istri i na Kvarnerskih otocih („Croatian Folk Songs Sung in Istria and on the Islands of Kvarner”). The first two verses indicate that the Kolejani may at first have been held every year. Since the end of the 19th century the Kolejani have been an irregular event, held with longer interruptions. We assume that that has been the way of things since the Municipality of Dubašnica was founded (1882). Thus it was due to trials of war and other rigours that the Kolejani of 1939/40 and those of 1972/ 73 have had an interruption of more than 30 years. The importance of the Kolejani of Dubašnica is shown by the fact that two documentaries were filmed on it in 1972/73 and 1988/89 in the production of the former Zagreb Radio Television (today Croatian Radio Television). In our days, the sponsorship of the Ministry of Culture of the Republic of Croatia for this custom has clearly recognised and confirmed the importance of this popular event that is much more than just an ordinary folk custom – it is common living of the inhabitants of Dubašnica, it is the Croatian Catholic identity of the region of Dubašnica on the island of Krk (Croatia).

U radu se donosi presjek kroz jedan od najvažnijih i iznimno složenih narodnih običaja koji se kroz stoljeća održao na području Dubašnice (sjeverozapadni dio otoka Krka). Riječ je o Dubašljanskim kolejanima. Istražuju se njegovi začetci te se kroz historiografsku, etnološku i folklorističku perspektivu taj običaj promatra kao dio nematerijalne kulturne baštine sadržavajući u sebi tri procesa. Naime, Dubašljanski kolejani imaju svoju posebnost jer ujedinjuju zapravo običaje vezane od Božića i sv. Stjepana do Sveta Tri kralja i početka mesopusnih dana i to tako da je ovdje za Stipanju pridodan izbor Kralja i Kraljice, potom slijedi koledvanje po svim selima dubašljanskog komuna (župa i dio današnje Općine Malinska-Dubašnica) da bi sve na koncu završilo Veli(ki)m pirom. Zbog toga se jednim svojim manjim i specifičnim dijelom ipak razlikuje od sličnih i(li) poznatih događanja koji se u spomenutom vremenskom rasponu održavaju diljem južnoslavenskih prostora, ali i šire. S druge strane kolejanima se prilazi i kao živoj tradiciji, doslovce predaji ovoga kraja i njegovih ljudi. Duga i bogata tradicija ovoga narodnog običaja koji po svemu sudeći inicijalno datira još iz mletačkog razdoblja, svoje ishodište ima u starim dubašljanskim bratovštinama koje su djelovale u ovdašnjoj plovaniji (župi). O prvim Dubašljanskim kolejanima svjedoči pjesma – koledva zapisana i tiskana 1879. godine te potom objavljena u glasovitoj zbirci Hrvatske narodne pjesme što se pjevaju u Istri i na Kvarnerskih otocih (1880.). Njezina prva dva stih kazuju da su se kolejani u početku održavali svake godine. Od kraja 19. stoljeća kolejani se održavaju nekontinuirano, u većim razmacima. Pretpostavljamo da se na taj način održavaju od kada je osnovana dubašljanska općina (1882.). Od tada do danas kolejani su održani osam puta. Tako je zbog ratnih neprilika i(li) drugih nedaća između kolejana održanih 1939./1940. i onih 1972./1973. prošlo preko 30-ak godina. O važnosti Dubašljanskih kolejana svjedoče i činjenice da su o njima snimljena i dva dokumentarna filma 1972./1973. i 1988./1989. godine u produkciji tadašnje Radio-televizije Zagreb dok je u naše dane pokroviteljstvo Ministarstva kulture Republike Hrvatske nad ovim običajem jasno prepoznalo i potvrdilo važnost ove manifestacije koja je puno više od običnoga narodnog običaja – to je zajedničko življenje Dubašljana, tj. svih stanovnika Dubašnice, to je hrvatski katolički identitet dubašljanskog kraja na otoku Krku.

Projekt MZOS projekt

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//