Normal view MARC view ISBD view

Hrvatskoglagoljička epigrafija / Galović, Tomislav.

By: Galović, Tomislav.
Material type: ArticleArticleDescription: 20-24 str.Other title: Croatian Glagolitic Epigraphy [Naslov na engleskom:].Subject(s): 6.03 | 6.04 | 6.07 | hrvatskoglagoljička epigrafija, hrvatska glagoljica | croatian glagolitic epigraphy, Croatian Glagolitic scriptOnline resources: Click here to access online In: Hrvatska glagoljica / Croatian Glagolitic Script str. 20-24Summary: Hrvatskoglagoljički su natpisi i grafiti jedinstveni i iznimno važni povijesni izvori, a potječu iz razdoblja srednjeg i ranoga novog vijeka, od 11. do 19. stoljeća (najstariji glagoljički natpisi – grafiti uopće datiraju iz 10. i 11. stoljeća, a locirani su u Bugarskoj, Rumunjskoj, Ukrajini, Rusiji i dr.). Najbrojniji su hrvatskoglagoljički epigrafski spomenici sačuvani u Istri i na Kvarneru, potom na zadarskome području, ali i drugdje gdje je bilo prisutno slavensko bogoslužje. Dok su hrvatskoglagoljički natpisi uklesani u kamen ili ispisani bojom, kredom ili ugljenom na crkvenim freskama i drugdje, grafiti su većinom uparani u kamen ili neku drugu tvrdu plohu kao što je zidna žbuka, a nastali su djelovanjem pojedinaca koji su htjeli ostaviti iza sebe određeni pisani trag, pokazati savladanu vještinu pisanja ili pak narugati se nekomu ili nečemu itd. Zabilježeni su i sačuvani u Istri i na kvarnerskim otocima te svjedoče o posebnoj glagoljaškoj kulturi toga prostora. Ti su zapisi odraz pismenosti, ali i učenosti pojedinaca koji su svoju naobrazbu stekli upravo u ruralnome krugu svećenika (popova) i redovnika (benediktinaca, franjevaca, pavlina) glagoljaša te stoga čine specifikum u pisanoj kulturnoj baštini zapadnoeuropskih prostora. Najstariji glagoljički epigrafski spomenici na hrvatskome tlu rezultat su tzv. sjevernoga puta glagoljice: Plominski natpis, Valunska ploča i Krčki natpis, dok u tzv. južni put glagoljice ulaze: Konavoski natpis i Natpis iz Župe dubrovačke. Zatim kronološki dolaze: Bašćanska ploča i Jurandvorski ulomci, Senjska ploča, Grdoselski ulomak, Humski grafit, dvopismeni, ćirilično-glagoljični Supetarski ulomak i Ročki glagoljski abecedarij te Plastovski i Kninski ulomak (gdje se očituje interferiranje glagoljice i ćirilice). Kroz naredna stoljeća nastaje gotovo tisuću novih hrvatsko-glagoljičkih natpisa i grafita.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Croatian Glagolitic inscriptions and graffiti are unique and extremely important historical sources, dating back to the middle and early modern age, from the 11th to 19th century (the oldest Glagolitic inscriptions – graffiti date back to 10th and 11th century, and were located in Bulgaria, Romania, Ukraine, Russia etc.). Most of Croatian Glagolitic epigraphic monuments were preserved in Istria and Kvarner, followed by the Zadar area, and elsewhere where Slavic liturgy was present. While Croatian Glagolitic inscriptions were engraved in stone or painted in color, chalk or charcoal on church frescos and elsewhere, graffiti were mostly paired with a stone or some other hard surface like wall plaster and they are results of the work of individuals who wanted to leave a certain written record behind them, demonstrate acquired writing skills, or mock someone or something, etc. They were recorded and preserved in Istria and on the Kvarner Islands, testifying about the special Glagolitic culture of that area. These records are a reflection of the literacy but also the scholarship of individuals who acquired their education in the rural circle of Glagolitic priests (“popovi”) and monks (Benedictines, Franciscans, and Paulines), therefore they present a specificum in the written cultural heritage of Western European territories.The earliest Glagolitic epigraphic monuments found on the Croatian ground are the result of the so-called northern Glagolitic path: The Plomin Inscription, The Valun Tablet and The Krk Inscription. The southern Glagolitic path on the other hand includes: The Konavle Inscription and The Župa Dubrovačka Inscription. Chronologically they are followed by: The Baška Tablet and Jurandvor Fragments, The Senj Tablet, The Grdoselo Fragment, The Hum Graffito, a biliterate Cyrillic and Glagolitic The Supetar Fragment and The Roč Glagolitic Abecedarium, as well as The Plastovo Fragment and The Knin Fragment (with Glagolitic and Cyrillic interference). The following centuries saw almost a thousand of new Croatian Glagolitic inscriptions and graffiti.

Hrvatskoglagoljički su natpisi i grafiti jedinstveni i iznimno važni povijesni izvori, a potječu iz razdoblja srednjeg i ranoga novog vijeka, od 11. do 19. stoljeća (najstariji glagoljički natpisi – grafiti uopće datiraju iz 10. i 11. stoljeća, a locirani su u Bugarskoj, Rumunjskoj, Ukrajini, Rusiji i dr.). Najbrojniji su hrvatskoglagoljički epigrafski spomenici sačuvani u Istri i na Kvarneru, potom na zadarskome području, ali i drugdje gdje je bilo prisutno slavensko bogoslužje. Dok su hrvatskoglagoljički natpisi uklesani u kamen ili ispisani bojom, kredom ili ugljenom na crkvenim freskama i drugdje, grafiti su većinom uparani u kamen ili neku drugu tvrdu plohu kao što je zidna žbuka, a nastali su djelovanjem pojedinaca koji su htjeli ostaviti iza sebe određeni pisani trag, pokazati savladanu vještinu pisanja ili pak narugati se nekomu ili nečemu itd. Zabilježeni su i sačuvani u Istri i na kvarnerskim otocima te svjedoče o posebnoj glagoljaškoj kulturi toga prostora. Ti su zapisi odraz pismenosti, ali i učenosti pojedinaca koji su svoju naobrazbu stekli upravo u ruralnome krugu svećenika (popova) i redovnika (benediktinaca, franjevaca, pavlina) glagoljaša te stoga čine specifikum u pisanoj kulturnoj baštini zapadnoeuropskih prostora. Najstariji glagoljički epigrafski spomenici na hrvatskome tlu rezultat su tzv. sjevernoga puta glagoljice: Plominski natpis, Valunska ploča i Krčki natpis, dok u tzv. južni put glagoljice ulaze: Konavoski natpis i Natpis iz Župe dubrovačke. Zatim kronološki dolaze: Bašćanska ploča i Jurandvorski ulomci, Senjska ploča, Grdoselski ulomak, Humski grafit, dvopismeni, ćirilično-glagoljični Supetarski ulomak i Ročki glagoljski abecedarij te Plastovski i Kninski ulomak (gdje se očituje interferiranje glagoljice i ćirilice). Kroz naredna stoljeća nastaje gotovo tisuću novih hrvatsko-glagoljičkih natpisa i grafita.

Projekt MZOS projekt

HRV-ENG

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//