Normal view MARC view ISBD view

Pojmovna struktura naziva i prevođenje: francuski leksem dispositif kao enfant terrible strukovnoga nazivlja / Petrak, Marta.

By: Petrak, Marta.
Material type: ArticleArticleDescription: str.Other title: Conceptual structure of terms and translation: the French lexeme dispositif as an enfant terrible of special field terminology [Naslov na engleskom:].Subject(s): 6.03 | : sociokognitivna terminologija, pojmovna struktura, francuski, dispositif | sociocognitive terminology, conceptual structure, French, dispositif In: XXXII. međunarodni znanstveni skup JEZIK I UMSummary: Iako se danas općenito smatra da je konceptualna organizacija važan dio terminologije (Faber 2012: 252), jedan od rijetkih teorijskih okvira koji unutar terminologije govori o konceptualnoj strukturi jest sociokognitivna terminologija, koja počiva na teoriji prototipa i ideji da jezične strukture preslikavaju one konceptualne (usp. Faber 2012: 252). Suvremeni se pristupi terminologiji često temelje na sociolingvističkome i kognitivnolingvističkom pristupu, a u središtu su njihova interesa konceptualni odnosi među domenama (usp. Bratanić i dr. 2016: 663). Za razvoj moderne terminologije ključno je istraživanje pojmovnoga sustava u posebnome jeziku i odnosa između pojma i naziva (usp. Nahod 2016: 38). Istraživanje je terminoloških jedinica važno zato što one prenose specijalizirano znanje (usp. Nahod 2016: 13), ali i jer djeluju kao pristupne točke složenijim strukturama znanja (usp. Faber 2012: 90). U ovome se radu analiziraju francuski i hrvatski nazivi, odnosno jedinice specijaliziranog znanja iz polja tehnologije prometa i transporta, grane cestovnog i željezničkog prometa, povezani s motornim vozilima. Nazivi su ekscerptirani iz paralelnoga korpusa dobivenoga odabiranjem dvojezičnoga francusko-hrvatskog prikaza zakonodavnih tekstova Europske unije (baza EUR-Lex). U radu se analizira nekoliko desetaka francuskih naziva izdvojenih iz navedenih dokumenata koji sadrže imenicu dispositif budući da taj leksem, zbog svoje široke pojmovne strukture, u hrvatskom nazivlju ima vrlo različite ekvivalente poput: uređaj, naprava, spojnica, sustav, retrovizor, mehanizam, zaštita, mjera, svjetlo, kuka itd. Neki su od primjera naziva: dispositif de blocage du différentiel ʻmehanizam za zabravljivanje diferencijalaʼ, dispositif de démarrage auxiliaire ʻdodatan sustav za pokretanje motoraʼ, dispositif de fixation ʻnaprava za pričvršćivanje, dispositif de remorquage ʻvučna spojnicaʼ, dispositif de vision indirecte ʻretrovizorʼ. Iz primjera je zamjetna vrlo zanimljiva činjenica da se unutar jedne grane u nizu francuskih naziva rabi isti leksem (dispositif) čija je širina pojmovne strukture očita razmotre li se hrvatski ekvivalenti navedenoga nazivlja. Osim što ova činjenica ukazuje na bitne razlike u opojmljivanju između francuskoga i hrvatskoga jezika u dijelu strukovnoga jezika, ona također ima važne implikacije za prevođenje specijaliziranih tekstova iz navedene grane i potencijalan je problem za hrvatske prevoditelje.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Iako se danas općenito smatra da je konceptualna organizacija važan dio terminologije (Faber 2012: 252), jedan od rijetkih teorijskih okvira koji unutar terminologije govori o konceptualnoj strukturi jest sociokognitivna terminologija, koja počiva na teoriji prototipa i ideji da jezične strukture preslikavaju one konceptualne (usp. Faber 2012: 252). Suvremeni se pristupi terminologiji često temelje na sociolingvističkome i kognitivnolingvističkom pristupu, a u središtu su njihova interesa konceptualni odnosi među domenama (usp. Bratanić i dr. 2016: 663). Za razvoj moderne terminologije ključno je istraživanje pojmovnoga sustava u posebnome jeziku i odnosa između pojma i naziva (usp. Nahod 2016: 38). Istraživanje je terminoloških jedinica važno zato što one prenose specijalizirano znanje (usp. Nahod 2016: 13), ali i jer djeluju kao pristupne točke složenijim strukturama znanja (usp. Faber 2012: 90). U ovome se radu analiziraju francuski i hrvatski nazivi, odnosno jedinice specijaliziranog znanja iz polja tehnologije prometa i transporta, grane cestovnog i željezničkog prometa, povezani s motornim vozilima. Nazivi su ekscerptirani iz paralelnoga korpusa dobivenoga odabiranjem dvojezičnoga francusko-hrvatskog prikaza zakonodavnih tekstova Europske unije (baza EUR-Lex). U radu se analizira nekoliko desetaka francuskih naziva izdvojenih iz navedenih dokumenata koji sadrže imenicu dispositif budući da taj leksem, zbog svoje široke pojmovne strukture, u hrvatskom nazivlju ima vrlo različite ekvivalente poput: uređaj, naprava, spojnica, sustav, retrovizor, mehanizam, zaštita, mjera, svjetlo, kuka itd. Neki su od primjera naziva: dispositif de blocage du différentiel ʻmehanizam za zabravljivanje diferencijalaʼ, dispositif de démarrage auxiliaire ʻdodatan sustav za pokretanje motoraʼ, dispositif de fixation ʻnaprava za pričvršćivanje, dispositif de remorquage ʻvučna spojnicaʼ, dispositif de vision indirecte ʻretrovizorʼ. Iz primjera je zamjetna vrlo zanimljiva činjenica da se unutar jedne grane u nizu francuskih naziva rabi isti leksem (dispositif) čija je širina pojmovne strukture očita razmotre li se hrvatski ekvivalenti navedenoga nazivlja. Osim što ova činjenica ukazuje na bitne razlike u opojmljivanju između francuskoga i hrvatskoga jezika u dijelu strukovnoga jezika, ona također ima važne implikacije za prevođenje specijaliziranih tekstova iz navedene grane i potencijalan je problem za hrvatske prevoditelje.

Projekt MZOS projekt

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//