Normal view MARC view ISBD view

Što je predočivo, a što konkretno u hrvatskom? / Tušek, Jelena ; Peti-Stantić, Anita.

By: Tušek, Jelena.
Contributor(s): Peti-Stantić, Anita [aut].
Material type: ArticleArticleDescription: 317-335 str.Other title: What is Imageable and what is Concrete in Croatian? [Naslov na engleskom:].Subject(s): 6.03 | konkretnost, apstraktnost, visoka i niska predočivost, mentalna gramatika | concreteness, abstractness, high and low imageability, mental grammarOnline resources: Click here to access online | Click here to access online In: XXIX. međunarodni znanstveni skup HDPL-a Jezik i njegovi učinci str. 317-335Summary: Suvremena semantička literatura ne slaže se u vezi s izjednačavanjem kategorijalnoga razlikovanja konkretnosti i apstraktnosti s jedne i visoke i niske predočivosti (engl. imageability) s druge strane. U tom se kontekstu predočivošću leksičke jedinice smatra lakoća kojom se kreira vizualna ili auditivna slika referencije. Za razliku od konkretnosti, koja pretpostavlja mogućnost osjetilnog doživljavanja referenta, predočive riječi nisu uvijek dostupne senzornom iskustvu. Rezultati nekih psiholingvističkih istraživanja s tim u vezi ukazuju na to da leksemi nekoga jezika istovremeno mogu biti visoko apstraktni i relativno visoko predočivi, osobito kad je riječ o specifičnim grupacijama leksema kao što su leksemi za izražavanje emocionalnih stanja. Ta istraživanja, kao i istraživanje o kojem ćemo izlagati, polazi od teorije o dvostrukom kodiranju (Dual coding theory, Paivio, 2010). Osnovna je hipoteza te teorije da se kod visoko predočivih riječi uspostavlja dvostruki put (vizualni i jezični) kojim se uspostavlja značenje, dok se kod nisko predočivih riječi uspostavlja samo jezični put. U izlaganju se izlažu rezultati i uspostavlja korelacija između procjene razine apstraktnosti i konkretnosti s jedne i predočivosti s druge strane. Istraživanje je provedeno na uzorku od 30 studenata preddiplomskog studija koji su procjenjivali predočivost i konkretnost 200 leksema na ljestvici od 1 do 5, i to imenica, glagola, prefigiranih glagola, glagolskih imenica i neriječi. Takav je leksički odabir rezultat nastojanja da se pokaže kako, unatoč tvrdnjama o višoj predočivosti imenica u odnosu na druge vrste riječi, na predočivost, osim kategorijalne pripadnosti, utječu i drugi faktori. Izlaganje je dio projekta «Modeliranje mentalne gramatike hrvatskoga: ograničenja informacijske strukture», u okviru kojega se provodi veliko istraživanje suodnosa apstraktnosti/konkretnosti i visoke/niske predočivosti u hrvatskom, a u kasnijim će se fazama provesti dodatna istraživanja utjecaja procjene prema navedenim kategorijama na ograničenja u rečeničnom slaganju vezana uz pripadnosti određenoj semantičkoj kategoriji. O tome će također kratko biti govora u izlaganju.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Suvremena semantička literatura ne slaže se u vezi s izjednačavanjem kategorijalnoga razlikovanja konkretnosti i apstraktnosti s jedne i visoke i niske predočivosti (engl. imageability) s druge strane. U tom se kontekstu predočivošću leksičke jedinice smatra lakoća kojom se kreira vizualna ili auditivna slika referencije. Za razliku od konkretnosti, koja pretpostavlja mogućnost osjetilnog doživljavanja referenta, predočive riječi nisu uvijek dostupne senzornom iskustvu. Rezultati nekih psiholingvističkih istraživanja s tim u vezi ukazuju na to da leksemi nekoga jezika istovremeno mogu biti visoko apstraktni i relativno visoko predočivi, osobito kad je riječ o specifičnim grupacijama leksema kao što su leksemi za izražavanje emocionalnih stanja. Ta istraživanja, kao i istraživanje o kojem ćemo izlagati, polazi od teorije o dvostrukom kodiranju (Dual coding theory, Paivio, 2010). Osnovna je hipoteza te teorije da se kod visoko predočivih riječi uspostavlja dvostruki put (vizualni i jezični) kojim se uspostavlja značenje, dok se kod nisko predočivih riječi uspostavlja samo jezični put. U izlaganju se izlažu rezultati i uspostavlja korelacija između procjene razine apstraktnosti i konkretnosti s jedne i predočivosti s druge strane. Istraživanje je provedeno na uzorku od 30 studenata preddiplomskog studija koji su procjenjivali predočivost i konkretnost 200 leksema na ljestvici od 1 do 5, i to imenica, glagola, prefigiranih glagola, glagolskih imenica i neriječi. Takav je leksički odabir rezultat nastojanja da se pokaže kako, unatoč tvrdnjama o višoj predočivosti imenica u odnosu na druge vrste riječi, na predočivost, osim kategorijalne pripadnosti, utječu i drugi faktori. Izlaganje je dio projekta «Modeliranje mentalne gramatike hrvatskoga: ograničenja informacijske strukture», u okviru kojega se provodi veliko istraživanje suodnosa apstraktnosti/konkretnosti i visoke/niske predočivosti u hrvatskom, a u kasnijim će se fazama provesti dodatna istraživanja utjecaja procjene prema navedenim kategorijama na ograničenja u rečeničnom slaganju vezana uz pripadnosti određenoj semantičkoj kategoriji. O tome će također kratko biti govora u izlaganju.

Projekt MZOS projekt

ENG

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//