Normal view MARC view ISBD view

Didaktička kultura škole i razvoj suradničkih kompetencija učenika u nastavnom procesu / Ivan Markić.

By: Markić, Ivan, pedagog.
Material type: ArticleArticleDescription: 627-653 str.Other title: Didactic culture of school and development of pupils’ cooperative competences in teaching process [Naslov na engleskom:].Subject(s): 5.07 | suradništvo; nastava; učitelj; učenik; timski rad; didaktička kultura škole | cooperation; teaching; teacher; pupil; teamwork; didacic culture of schooOnline resources: Elektronička verzija In: Školski vjesnik : časopis za pedagoška i školska pitanja 63 (2014), 4 ; str. 627-653Summary: Školska kultura definira se kao relativno trajna kvaliteta školske sredine koja utječe na ponašanje njezinih članova i tako određuje sveukupnost načina življenja škole (Domović, 2004). U toj kulturi didaktička kultura, kao područje očitovanja školske kulture, nalazi na svoje područje proučavajući sve ono što dolazi u izravan ili ne, doticaj s procesom obrazovanja i nastave. Slijedeći postavke i usmjerenja kurikuluma, zakona i strategija te ostalih akata koji nedvosmisleno ističu potrebu da se kroz školski i nastavni proces, dijete-učenik dovede do samostalnosti u kojoj će iskazivati dugo razvijanu kompetentnost, ovaj rad usmjerava se na interpersonalne-suradničke-timske odnose potrebne za kvalitetno participiranje u osobnoj i društvenoj dimenziji života ali i svijetu rada pojedinca a koje su nastale kao produkt izravnog rada u nastavi. Budući da suradništvo danas predstavlja jednu od potrebnih kompetencija za hvatanje u korak s društvenim, tehnološko-tehničkim i inim drugim naprecima, u radu su prikazani i interpretirani rezultati istraživanja koji su se odnosili na uporabu socijalnih oblika rada u nastavi. Socijalni oblici rada u nastavi, misleći pritom na rad u paru i rad u skupini predstavljaju osnovu za suradništvo te potencijal za stvaranje timskog oblika rada. Ovi socijalni oblici, ukoliko su pravilno isplanirani, strukturirani te primijenjeni na one teme kod kojih učenici uviđaju svrhovitost primjene, neupitno dovode do porasta njihova interesa i motivacije, ali i do stvaranja kohezivnijih i kvalitetnijih međuodnosa. Dobiveni podatci interpretirani su te je ponuđena nova perspektiva na trenutnu usmjerenost učitelja predmetne nastave za korištenje onih socijalnih oblika rada u nastavi koji izravno omogućavaju razvoj timskog rada koji danas u najvećoj mjeri oslikava kvalitetu i tendencije suvremene škole i nastave.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Školska kultura definira se kao relativno trajna kvaliteta školske sredine koja utječe na ponašanje njezinih članova i tako određuje sveukupnost načina življenja škole (Domović, 2004). U toj kulturi didaktička kultura, kao područje očitovanja školske kulture, nalazi na svoje područje proučavajući sve ono što dolazi u izravan ili ne, doticaj s procesom obrazovanja i nastave. Slijedeći postavke i usmjerenja kurikuluma, zakona i strategija te ostalih akata koji nedvosmisleno ističu potrebu da se kroz školski i nastavni proces, dijete-učenik dovede do samostalnosti u kojoj će iskazivati dugo razvijanu kompetentnost, ovaj rad usmjerava se na interpersonalne-suradničke-timske odnose potrebne za kvalitetno participiranje u osobnoj i društvenoj dimenziji života ali i svijetu rada pojedinca a koje su nastale kao produkt izravnog rada u nastavi. Budući da suradništvo danas predstavlja jednu od potrebnih kompetencija za hvatanje u korak s društvenim, tehnološko-tehničkim i inim drugim naprecima, u radu su prikazani i interpretirani rezultati istraživanja koji su se odnosili na uporabu socijalnih oblika rada u nastavi. Socijalni oblici rada u nastavi, misleći pritom na rad u paru i rad u skupini predstavljaju osnovu za suradništvo te potencijal za stvaranje timskog oblika rada. Ovi socijalni oblici, ukoliko su pravilno isplanirani, strukturirani te primijenjeni na one teme kod kojih učenici uviđaju svrhovitost primjene, neupitno dovode do porasta njihova interesa i motivacije, ali i do stvaranja kohezivnijih i kvalitetnijih međuodnosa. Dobiveni podatci interpretirani su te je ponuđena nova perspektiva na trenutnu usmjerenost učitelja predmetne nastave za korištenje onih socijalnih oblika rada u nastavi koji izravno omogućavaju razvoj timskog rada koji danas u najvećoj mjeri oslikava kvalitetu i tendencije suvremene škole i nastave.

Projekt MZOS projekt

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//