Normal view MARC view ISBD view

Kultura u uvjetima tržišne ekonomije: američka iskustva / Munk, Ana.

By: Munk, Ana.
Material type: materialTypeLabelArticlePublisher: 2015Description: 93-108.Other title: Culture in the Context of Market Economy: US Experience [Naslov na engleskom:].Subject(s): 6.05 | 6.06 | slobodno tržište; SAD; formiranje cijena; privatna ulaganja | free market; USA; price formation; private investment In: Vrednovanje umjetničkih djela u kontekstu tržišne ekonomije: prilog razvoju tržišta umjetnina u Hrvatskoj, Zagreb, Hrvatska, 5-6.06. 2014 str. 93-108Summary: Da su načela slobodnog tržišta ideja, roba i umjetnosti u uvjetima tržišne ekonomije i demokracije kao političkog sistema najvećim dijelom nespojiva sa načelima državnih subvencija i etatizirane kulture kako u gospodarstvu tako i u kulturi najjasnije dolazi do izražaja u teoriji i praksi anglosaksonskih zemlja, a posebno u SAD-u. Što Hrvatska može naučiti iz američke prakse? Koja je uloga države u pokretanju tržišta, a koja samih umjetnika? Izlaganje će ponuditi razloge zašto je neophodno i pod kojim uvjetima je moguće razviti tržište umjetninama. Poslužit ću se teoretskim promišljanima američkih intelektualaca kao što su David Hickey, Robert Huges i Robert Sorr te iskustvima iz galerijske prakse koje nam prenosi Edward Winkleman. Dave Hickey, galerist, likovni kritičar i nositelj prestižne MacArthur nagrade brani tržište kao jedinu sferu slobode umjetnosti od birokratskog nadgledanja umjetničkog procesa i vrednovanja te kao jedinu sigurnost koju umjetnost ima kao instrument demokracije. Dok se javni službenici moraju brinuti za javni interes i vrline, trgovci umjetninama poput Foucaultoevog kralja kažnjavaju brzo i nesmiljeno umjetnost bez odjeka dok istovremeno nagrađuju umjetnost koja budi zadovoljstvo i uzbuđenje mimo i na štetu “tiranije interpretacije.” Prije nego što osmislimo načine provođenja tržišnih načela, potrebno je shvatiti što znači slobodno tržište. Živimo li u uvjetima slobodnog tržišta ili smo se prisiljeni nositi s najgorim oblikom kapitalizma kojeg ekonomisti zovu crony kapitalizam. Koje su posljedice državno regulirane ekonomije na tržište umjetnina? Trebamo li se bojati komercijalne umjetnosti. Da li slobodno formiranje cijena šteti ili koristi umjetnosti? Kada i kako se u SAD-u formiralo tržište umjetnina i kako ćemo sustići desetljeće netransparentno formiranih cijena umjetnina, neka su od pitanja na koje će ovo izlaganje nastojati pružiti odgovore.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Da su načela slobodnog tržišta ideja, roba i umjetnosti u uvjetima tržišne ekonomije i demokracije kao političkog sistema najvećim dijelom nespojiva sa načelima državnih subvencija i etatizirane kulture kako u gospodarstvu tako i u kulturi najjasnije dolazi do izražaja u teoriji i praksi anglosaksonskih zemlja, a posebno u SAD-u. Što Hrvatska može naučiti iz američke prakse? Koja je uloga države u pokretanju tržišta, a koja samih umjetnika? Izlaganje će ponuditi razloge zašto je neophodno i pod kojim uvjetima je moguće razviti tržište umjetninama. Poslužit ću se teoretskim promišljanima američkih intelektualaca kao što su David Hickey, Robert Huges i Robert Sorr te iskustvima iz galerijske prakse koje nam prenosi Edward Winkleman. Dave Hickey, galerist, likovni kritičar i nositelj prestižne MacArthur nagrade brani tržište kao jedinu sferu slobode umjetnosti od birokratskog nadgledanja umjetničkog procesa i vrednovanja te kao jedinu sigurnost koju umjetnost ima kao instrument demokracije. Dok se javni službenici moraju brinuti za javni interes i vrline, trgovci umjetninama poput Foucaultoevog kralja kažnjavaju brzo i nesmiljeno umjetnost bez odjeka dok istovremeno nagrađuju umjetnost koja budi zadovoljstvo i uzbuđenje mimo i na štetu “tiranije interpretacije.” Prije nego što osmislimo načine provođenja tržišnih načela, potrebno je shvatiti što znači slobodno tržište. Živimo li u uvjetima slobodnog tržišta ili smo se prisiljeni nositi s najgorim oblikom kapitalizma kojeg ekonomisti zovu crony kapitalizam. Koje su posljedice državno regulirane ekonomije na tržište umjetnina? Trebamo li se bojati komercijalne umjetnosti. Da li slobodno formiranje cijena šteti ili koristi umjetnosti? Kada i kako se u SAD-u formiralo tržište umjetnina i kako ćemo sustići desetljeće netransparentno formiranih cijena umjetnina, neka su od pitanja na koje će ovo izlaganje nastojati pružiti odgovore.

Projekt MZOS projekt

ENG

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha