Normal view MARC view ISBD view

Traduktološki pristup, prijevodne strategije i kulturološki doprinos u prvom cjelovitom talijanskom prijevodu Hektorovićeve ekloge Ribanje i ribarsko prigovaranje / Radoš-Perković, Katja ; Moscarda, Eliana.

By: Radoš-Perković, Katja.
Contributor(s): Moscarda, Eliana [aut].
Material type: ArticleArticleDescription: 179-194 str.Other title: The Translational Approach, Strategies and Cultural Contribution in the First Integral Translation of Hektorović's Eclogue Fishing and Fishermen's Conversations [Naslov na engleskom:].Subject(s): 6.03 | Hektorović, ribarska ekloga, talijanski prijevod, traduktološka analiza | Hektorović, fishing eclogue, Italian translation, Translational analysis In: Kroatistika unutar slavističkoga, europskog i svjetskog konteksta str. 179-194Abstract: Prvi cjeloviti talijanski prijevod Hektorovićeva Ribanja i ribarskoga prigovaranja plod je entuzijazma slovensko-talijanske znanstvenice i prevoditeljice Sare Trampuž. Prijevod je nastao još 2006. godine i do danas nije objavljen u tiskanom obliku, već je dostupan samo na mrežnoj poveznici portala Viaggio adriatico. Iako je neobično da se ovo renesansno djelo tek u 21. stoljeću prvi puta predstavlja talijanskoj znanstvenoj i široj publici, razlog vjerojatno leži u njegovoj davnoj diskvalifikaciji iz pera poznatoga talijanskog slavista Artura Cronije. Naime, Cronia je Hektorovićevu eklogu usporedio s onodobnim talijanskim inačicama ecloge piscatorie i, utvrdivši da je vrlo različita od talijanskoga modela, zaključio kako je samim time manje vrijedna u kontekstu vremena i žanra. Upravo spomenuta različitost i jedinstvenost Ribanja, dobro poznata u kroatističkim i slavističkim specijaliziranim krugovima, postala bi, zahvaljujući prijevodu, dostupna i talijanistima, omogućujući otkrivanje novih aspekata, srodnosti i vrijednosti djela. Rad istražuje traduktološke osobine talijanskoga prijevoda Sare Trampuž i njihov učinak na prijenos izvornih motiva u kulturu primateljicu. Pomoću primjera iz izvornika i prijevoda, prikazuju se uočene prijevodne strategije kao što su leksička kreacija ili opisni prijevod, odnosno slobodna interpretacija stihova. Posebno se ističe način na koji prevoditeljica tumači kulturno specifične elemente poput toponima, antroponima ili pojmova vezanih uz ribarenje i vrste riba.
Tags from this library: No tags from this library for this title. Log in to add tags.
No physical items for this record

Prvi cjeloviti talijanski prijevod Hektorovićeva Ribanja i ribarskoga prigovaranja plod je entuzijazma slovensko-talijanske znanstvenice i prevoditeljice Sare Trampuž. Prijevod je nastao još 2006. godine i do danas nije objavljen u tiskanom obliku, već je dostupan samo na mrežnoj poveznici portala Viaggio adriatico. Iako je neobično da se ovo renesansno djelo tek u 21. stoljeću prvi puta predstavlja talijanskoj znanstvenoj i široj publici, razlog vjerojatno leži u njegovoj davnoj diskvalifikaciji iz pera poznatoga talijanskog slavista Artura Cronije. Naime, Cronia je Hektorovićevu eklogu usporedio s onodobnim talijanskim inačicama ecloge piscatorie i, utvrdivši da je vrlo različita od talijanskoga modela, zaključio kako je samim time manje vrijedna u kontekstu vremena i žanra. Upravo spomenuta različitost i jedinstvenost Ribanja, dobro poznata u kroatističkim i slavističkim specijaliziranim krugovima, postala bi, zahvaljujući prijevodu, dostupna i talijanistima, omogućujući otkrivanje novih aspekata, srodnosti i vrijednosti djela. Rad istražuje traduktološke osobine talijanskoga prijevoda Sare Trampuž i njihov učinak na prijenos izvornih motiva u kulturu primateljicu. Pomoću primjera iz izvornika i prijevoda, prikazuju se uočene prijevodne strategije kao što su leksička kreacija ili opisni prijevod, odnosno slobodna interpretacija stihova. Posebno se ističe način na koji prevoditeljica tumači kulturno specifične elemente poput toponima, antroponima ili pojmova vezanih uz ribarenje i vrste riba.

Projekt MZOS projekt

HRV

There are no comments for this item.

Log in to your account to post a comment.

Powered by Koha

//