Kratice: str. 338-339.

Bilješka o autorici: str. 345.

Bibliografija: str. 327-336; bibliografske bilješke.

Imensko kazalo.

Rječnik romanizama u zadarskom govoru: str. 213-326

Govori grada Zadra s rječnikom romanizama znanstveno je djelo koje obuhvaća teorijski i znanstveni, te praktični i terenski opis govora grada Zadra kako dijakronijski tako i sinkronijski, s posebnom i diferenciranom pažnjom na romanski i slavenski element. Podijeljena je u šest poglavlja (s Uvodnim poglavljem) te Rječnikom romanizama sa obradom njihovih etimologija u suvremenom govoru Zadra.

Kako govore ljudi u gradu Zadru? Je li to čakavština, štokavština ili nekakav međujezik? Je li on standardan ili još uvijek postoje dijalektalni oblici u govoru Zadrana? Što se dogodilo s mletačkim u Zadru? Govori li ga itko još uvijek i razumije li ga više itko? Koliko je teško opisati govor jednoga grada i njegovih varijeteta govori nam upravo to što se nitko zapravo ne usudi upustiti u takav opis, a istraživanja urbanih lokaliteta skoro su nepoznata na našem području. To ne začuđuje jer je najveći problem premostiti jaz koji se stvorio još u prošlom stoljeću između tradicionalnih dijalektalnih istraživanja i sociolingvističkih istraživanja jezičnih repertoara i njegovih varijeteta, iako ne mogu jedan bez drugoga. Tradicionalna dijalektologija donosi bazu/korpus/polazište za bilo koja daljnja sociolingvistička istraživanja (jer se bez opisa prethodnog stanja govora i njegova što većeg korpusa te njegove klasifikacije ne može ocijeniti ni usporediti bilo kakva varijacija), dok sociolingvističko istraživane uzima u obzir sve izvanjezične čimbenike koji mogu utjecati na varijaciju ili promjene u jeziku i samim time na stvaranje i distribuciju varijeteta u jeziku.

Autorica knjigu započinje povratkom u prošlost i prepoznavanjem raznih kulturno-povijesnih utjecaja na sam grad. Potom slijedi cijeli niz idioma koji su u prošlosti utjecali na govore grada Zadra te daje prikaz njihovih jezičnih obilježja na svim jezičnim razinama. Iz prikupljenog korpusa dobivenog intervjuima dr. Marković u rječniku donosi romanizne koji su se zadržali u govoru starije i mlađe generacije te na kraju nastoji definirati govor grada Zadra i njegov budući razvoj.

Knjiga je dobrodošla onima koji se bave dijalektologijom, sociolingvistikom, jezičnom geografijom i romanistikom uopće, a posebno će biti korisna studentima talijanistike, kroatistike i romanistike te istraživačima iz područja romanske dijalektologije.