Nakl. 300 primj.

Str. 9-26: Život, pedagoški i etnografski rad Ivana Filakovca / Janja Juzbašić.

Str. 27-77: Rukopisno čuvanje staroštokavske ekavice Retkovaca / Anica Bilić.

Str. 433-469: Rječnik nepoznatih i manje poznatih riječi i izraza / Anica Bilić.

Summary.

Etnološka monografija Župa Retkovci 1898. – 1902. Ivana Filakovca donosi tiskom objavljenu rukopisnu etnografsku građu o tradicijskom životu i kulturi Retkovaca i Prkovaca, sela jugozapadno od Vinkovaca, u Slavoniji, na istoku Hrvatske, zapisanu živim narodnim govorom, odnosno organskim idiomom koji prema svojim osobinama pripada slavonskom dijalektu. Građa je skupljena, zabilježena na 278 stranica, obrađena i klasificirana prema Osnovi za sabiranje i proučavanje građe o narodnom životu Antuna Radića iz 1897., a manjim dijelom objavljena u Zborniku za narodni život i običaje Južnih Slavena (Vjerovańa 1905., Ženidba 1906. i Godišńi običaji 1914.). Čuva se u arhivi Odsjeka za etnologiju Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu pod signaturom SZ 57. Kritičko izdanje rukopisne etnografske građe Župa Retkovci 1898. – 1902. zapisivača Ivana Filakovca priredila je i uredila Anica Bilić, glavni su urednici akademik Dragutin Feletar i akademik Slavko Matić. Knjiga je objavljena 2020. godine u izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Odsjeka za etnologiju Zavoda za povijesne i društvene djelatnosti u Zagrebu i Centra za znanstveni rad u Vinkovcima uz financijsku potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Grada Vinkovaca i Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Knjiga je nastala kao sinteza rezultata višegodišnjega studioznoga znanstvenoistraživačkoga rada iz područja etnologije i dijalektologije, predočena uvodnim studijama Janje Juzbašić i Anice Bilić. Janja Juzbašić u uvodnoj studiji Život, pedagoški i etnografski rad Ivana Filakovca (1858. – 1922.) donosi kontekst potreban za razumijevanje problematike s objektivnim podatcima o tom pučkom učitelju, zapisivaču i etnografu, rođenom u Prkovcima, o njegovu pedagoškom radu u kojemu se odzrcaljuje položaj prosvjetnih djelatnika toga vremena te o etnografskom radu koji eksplicira ranu hrvatsku etnografsku praksu s kraja 19. stoljeća i početka 20. stoljeća te ga najposlije stavlja u kontekst povjesnice hrvatske etnologije. Studija Rukopisno čuvanje staroštokavske ekavice Retkovaca Anice Bilić ukazuje na važnost rukopisnoga čuvanja, dokumentiranja i muzealizacije organskoga idioma, konkretno autentičnoga govora Retkovaca, koji pripada staroštokavskim ekavskim govorima slavonskoga dijalekta, potom na zajednički interes etnologije/etnografije i dijalektologije usmjeren na korpus građe koja čuva kulturne, etnografske i jezične činjenice te na posljetku upućuje na potrebu zaštite staroštokavštine kao hrvatske nematerijalne baštine. Slijedi dokumentacijsko transkripcijsko izdanje rukopisne etnografske građe Župa Retkovci 1898. – 1902. zapisivača Ivana Filakovca te prijepis poglavlja Vjerovańa (1905.), Ženidba (1906.) i Godišńi običaji (1914.), ranije objavljenih u Zborniku za narodni život i običaje Južnih Slavena s minimalnim prepisivačkim i priređivačkim intervencijama kako bi se što vjernije zadržao autentičan zapisivačev sloj te čitateljima predočio dijakronijski dijalektni tekst s raritetnom staroštokavskom ekavicom. Kritičko objavljivanje i kritičko čitanje građe prate, potpomažu i olakšavaju Tekstološke napomene i Rječnik nepoznatih i manje poznatih riječi i izraza priređivačice i urednice Anica Bilić. Uz akribijski sustavan opis materijalne kulture, etnografska građa Župa Retkovci donosi i usmenoknjiževnu građu: proznu građu s pripovijestima, pričama, poslovicama i zagonetkama te pjesničku građu s brojnim i iznimno produktivnim desteračkim dvostihovljem, običajnim svadbenim pjesmama, djevojačkim i dječjim pjesmicama, čime se obogaćuje korpus hrvatske usmene književnosti. Pojedini dijelovi koji upućuju na svjetonazorna i identitetska opredjeljenja te moralne vrednote podatni su za imagološku analizu tradicijske agrikulturne zajednice Retkovaca s prijelaza 19. stoljeća u 20. stoljeće. Knjiga obiluje prvorazrednom etnografskom i jezičnom građom te je namijenjena znanstvenoj i stručnoj javnosti, ponajprije etnolozima, kulturolozima, antropolozima, povjesničarima, jezikoslovcima, dijalektolozima, sociolingvistima, kulturnim geografima, kulturnim i muzejskim djelatnicima, istraživačima lokalne povijesti i govora, ali i širim čitateljskim krugovima zainteresiranim za tradicijski život, a napose lokalnoj zajednici kao prinos poznavanju zavičajne povijesti i zavičajnoga govora.